Vjesnik: 24. 09. 2003.
U spomen na istaknutog hrvatskog crkvenog povjesničara dr. Predraga Belića
U hrvatskom dnevnom tisku kao i u većini elektronskih medija neopravdano je prešućena smrt istaknutog povjesničara, znanstvenika, polihistora i isusovačkog redovnika, sveučilišnog profesora dr. Predraga Belića, koji je umro 6. rujna u Zagrebu u 85. godini života.
Ovaj istaknuti crkveni povjesničar i poliglot s doktoratom Papinskog instituta u Rimu bio je međunarodno priznati mariolog i ekumenist, koji je poput slavnog Jurja Križanića iz 17. stoljeća želio raditi na obnovi kršćanskog jedinstva odlaskom u Rusiju, za što mu se zbog objektivnih okolnosti za života nije ukazala prilika.
Dr. Belić je 1946. sastavio okružnicu za svećenike zagrebačke nadbiskupije o pobožnosti Presvetom Srcu Isusovu koju je ondašnji nadbiskup Alojzije Stepinac dva mjeseca prije uhićenja u potpunosti usvojio, potpisao i odaslao svećenicima.
Na znanstveno-istraživačkom polju dr. Predrag Belić većinom je obrađivao povijesne teme. Za tisak je priredio rukopis Miroslava Vanina »Isusovci i hrvatski narod«, Zagreb 1969; s grčkoga originala preveo i priredio »Sv. Bazilije Veliki«. Opširna pravila objelodanjeno u: H. Borak, Redovnička pravila, Zagreb 1985; Sv. Teodor S
tudit. Pisma monahinjama (Symposion 43), Split 1991.Napisao je više skripta (ciklostil): Napomene i građa za studij liturgike, Zagreb 1972; Katoličko jedinstvo Južnih Slavena i Družba Isusova, Zagreb 1996. te više duhovno-povijesnih prinosa u časopisima Služba Božja (Kult Bogorodice u bizantskom obredu ); Bogoslovska smotra (Kada je i kako zagrebački teološki studij postao fakultetom?, 40/1970; Hrvatski marijanski tituli, /53/1983) i Glasnik Srca Isusova i Marijina (Sveta godina - u 13 brojeva, od 1973. d
o 1974./).Iz grčkoga je izvornika također prevodio brojne liturgijske pjesme bizantskog obreda. Surađivao je u šestosveščanom Marien Lexikonu koji je izdao Institutum Marianum u Regensburgu (1988.- 1994.), a objavio je i studiju »Katoličko-pravoslavna prob
lematika u publicistici hrvatskih franjevaca i isusovaca od 1878-1941. godine«.Daleko veća sveučilišna i znanstvena središta od Zagreba bila bi ponosna na 65-godišnji znanstveni rad i djelatni humanizam dr. Predraga Belića, koji je potpuno neprimjereno prešućivanjem ispraćen s ovoga svijeta od Zagrebačkog sveučilišta, znanstvene i kulturne javnosti, koje je toliko neprocjenjivo zadužio, kao i od takozvanih slobodnih i neovisnih hrvatskih medija.
DOBROSLAV PARAGA, predsjednik HSP 1861