NE ISPUNI LI HRVATSKA OBVEZE PREMA HAAGU, EUROPSKA KOMISIJA MOGLA BI ODBITI NJEZINU KANDIDATURU ZA ČLANSTVO

ZAGREB – 'Slučaj Gotovina' prerasta u ključni politički problem zemlje: ne samo da će njegovo daljnje otezanje ratifikaciju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Hrvatske i EU (SSP) odužiti i na novih deset članica EU, nego je moguće i da Europska komisija zbog njega Hrvatskoj uskrati status kandidata – mogućnost na koju samouvjerena hrvatska administracija do sada uopće nije računala.

Ako do ožujka 2004. ne bude dovršena ratifikacija SSP-a u svih petnaest članica EU, to će »bitno otežati« poziciju EK u donošenju mišljenja (tzv. 'avisa') o sposobnosti Hrvatske da postane kandidatom za pregovore o članstvu u EU, upozorio je Šimonović. A ratifikacija SSP-a, podsjetimo, neće biti dovršena ako Hrvatska ne uvjeri Haški sud te Veliku Britaniju i Nizozemsku u svoju potpunu suradnju sa sudom, što bi najbolje dokazala predajom ili uhićenjem generala Ante Gotovine. Malo je, naime, vjerojatno da će vlada uspjeti uvjeriti Haški sud da ne može pronaći i uhititi Gotovinu te onemogućiti njegove pomagače u Hrvatskoj.

Šimonovićev diplomatski rječnik jučer su za naš list na svakodnevni jezik preveli izvori bliski Europskoj komisiji, ne želeći biti imenovani: »Postoji mogućnost da EK Hrvatskoj uskrati status kandidata u slučaju nezadovoljavajuće suradnje s Haškim sudom i nedovršene ratifikacije SSP-a. Jednostavno: ako je Haški sud zadovoljan hrvatskom suradnjom, zadovoljna je i komisija; ako Haški sud nije zadovoljan, nije ni komisija«, kazali su naši izvori.

Ipak, to ne znači da će se EK zasigurno povesti za politikom, primjerice, Velike Britanije, koja odbija ratificirati SSP dok Gotovinu ne vidi u Haagu ili dok Carla del Ponte ne kaže kako Hrvatska stopostotno surađuje. EK je, naime, snažno i neovisno tijelo koje ima vlastitu politiku sukladnu općemu interesu EU, a ne njezinih pojedinih članica. No sigurno je da bi eventualni 'palac dolje' Hrvatskoj od Haškoga suda snažno utjecao na mišljenje EK, osobito ako tome bude pridodan i argument nedovršene procedure ratifikacije SSP-a u zemljama članicama.

Posljednjih se dana nazire još jedna moguća prepreka glatkome izglasavanju pozitivnog mišljenja o Hrvatskoj u EK: manjkavi ili nikakvi odgovori na otprilike desetinu od 4.560 pitanja, koliko je EK uputila Hrvatskoj. O tome je u utorak dužnosnicima EK u Bruxellesu govorila pomoćnica ministra europskih integracija Tamara Obradović, unaprijed ih upozorivši da Hrvatska na neka pitanja nije odgovorila. Iako su, prema hrvatskim izvorima, dužnosnici komisije »pozitivno prihvatili« ta objašnjenja ocijenivši ih »tipičnim teškoćama tranzicijskih zemalja«, tek treba vidjeti kako će stručnjaci EK dočekati hrvatske odgovore.

Europska komisija mogla bi o Hrvatskoj reći i »da, ali«, ocjenjuju diplomatski izvori našega lista. To znači da bi se moglo dogoditi da EK preporuči da Hrvatska dobije kandidatski status, ali uz neke uvjete. U konkretnom slučaju, to bi zasigurno značilo ispunjavanje svih obveza prema Haškome sudu, odnosno predaju generala Gotovine. Moguće je, naime, da se EK odluči ne za nedvosmisleno odoborenje ili odbacivanje preporuke za kandidatski status, nego – želeći izbjeći odbacivanje ali i prihvaćanje zemlje 's repovima' – za neku vrst 'prijelaznog rješenja'. No svaki gubitak vremena za Hrvatsku može biti poguban.

I izvori iz Ministarstva europskih integracija jučer su priznali da bi pšroblem s Haagom mogao »usporiti i otežati« donošenje odluke EK o hrvatskoj kandidaturi, iako su naglasili da ta odluka ipak ovisi prije svega o kvalitetnim odgovorima na upitnik EK.