ZAGREB - Promijenila se politička klima u Europskoj uniji glede hrvatske inicijative za proglašenje gospodarskog pojasa na Jadranu, a došlo je i do zaokreta u stavu Italije. Potvrdio je to u izjavi novinarima zamjenik ministra vanjskih poslova dr. Ivan Šimonović. Šimonović je članove Vlade informirao o rezultatima konzultacija u Bruxellesu. Europska komisija vrlo je pozitivno ocijenila hrvatsku inicijativu glede stručnih podloga o zaštiti Jadrana, ali zagovara proglašenje ribolovne zone, i to logikom suradnje, dakle uz suglasnost svih zainteresiranih zemalja za proglašenje ribolovne zone. Istovremeno je nedvojbeno suvereno pravo proglašenja gospodarskog pojasa sukladno međunarodnom pravu.

Hrvatska je u Bruxellesu zagovarala brzo širenje nacionalne jurisdikcije u prvoj fazi, a u drugoj fazi harmonizaciju zaštite Jadrana u punoj suradnji sa susjednim zemljama. Argumenti za to su da se u zadnjih deset godina količina ribe u Jadranu smanjila za čak dvije trećine, a Jadran je usto još osjetljiviji od Mediterana glede zaštite pa je, primjerice, potrebno čak 120 godina da bi se prirodnim putem kompletno promijenila voda u Jadranskome moru.

Šimonovićeva je procjena da će ministarska konferencija o ovim pitanjima, sazvana za konac studenoga u Veneciji, završiti s političkom deklaracijom kojoj će biti cilj smanjivanje proširivanja nacionalne jurisdikcije u smislu proglašenja zona. Inzistirat će se na širokim konzultacijama o karakteru proširenja i vremenu za proglašenje, a taj će posao trajati godinama. Sugestija je Europske komisije Hrvatskoj da s konačnom odlukom pričeka nakon skupa u Veneciji, jer je za Hrvatsku važno imati suglasnost susjednih zemalja.

U međuvremenu je, prema medijskim izvješćima, Italija odustala i od proglašenja ribolovne zone. Šimonović je indirektno potvrdio točnost te informacije, uz ogradu da se s Italijom na političkoj razini nije razgovaralo o tome i da su ranije iskazivali drugačiji stav odnosno uz rezerve za proglašenje gospodarskog pojasa, ali uz suglasnost za širenje ribolovne zone radi zaštite. Novi stav Italije može se pripisati varijanti koju zagovara i Slovenija - da se Jadran proglasi zajedničkom zaštićenom zonom. To je, inače, pravno nepoznato rješenje, naglasio je Šimonović. Hrvatskoj to ne može odgovarati, jer bi umjesto jurisdikcije nad polovicom Jadrana ušla u zajedničku zonu kojom bi se proširio broj korisnika te zone, a ušlo bi se u zajedništvo s deset puta jačom ribarskom flotom nego što je ima Hrvatska.

Nema, međutim, apotekarske vage kojom bi se moglo utvrditi kolika bi eventualno šteta bila od jednostranog proglašenja zone. U svakom slučaju, u izvješću koje se priprema za Vladu bit će navedene procjene kao i određene neizvjesnosti, zaključio je Šimonović. Suverene države rade teške izbore i u teškim situacijama, rekao je na kraju Šimonović, interesi se mogu štititi i traženjem "trećeg puta".

Olga RAMLJAK