Vjesnik: 30. 09. 2003.
Prijetnje zbog nesuradnje s
Haagom, pohvale zbog predsjedničkih isprikaŠefovi diplomacija zemalja Unije podržali rezoluciju 1503 Vijeća sigurnosti UN-a smatrajući da »zemlje i strane u regiji moraju jače surađivati s Haagom« / Glavna potvrda te suradnje jesu »napori da se pravdi privedu međunarodni bjegunci Karadžić, Mladić i Gotovina« / Vijeće navodi da su isprike predsjednika Hrvatske i SCG-a »važan korak prema trajnom pomirenju i dobar primjer regiji«
BRUXELLES, 29. rujna (Od Vjesnikove dopisnice) - Zapadni Balkan vratio se u »velikom stilu« na dnevni red zasjedanja Ministarskoga vijeća Europske unije.
Šefovi diplomacije petnaestorice odobrili su u ponedjeljak na sjednici u Bruxellesu Unijinu policijsku misiju »Proxima« u Makedoniji čijih 200 pripadnika započinje s mandatom sredinom prosinca, te obećali da će zemlje regije, ako nastave ne surađivati s Haaškim sudom za ratne zločine, osjetiti što znače Unijine revidirane mjere.
Haaški sud dobio je novu osnaženu potporu Unije. Ministarsko vijeće u izjavi ističe bezuvjetnu potporu rezoluciji 1503 koju je Vijeće sigurnosti UN-a prihvatilo 28. kolovoza ove godine, u kojoj se navodi kako je potrebno da »zemlje i strane u regiji« poboljšaju i pojačaju suradnju s Haaškim sudom.
Glavna potvrda te pojačane suradnje, smatra Ministarsko vijeće, jesu »napori da se pravdi privedu međunarodni bjegunci Karadžić, Mladić i Gotovina«.
Novost je najava Ministarskog vijeća Europske unije da će revidirati vlastite mjere primijenjene na mrežu potpore optuženim bjeguncima. Dakle, bit će pojačan pritisak ne toliko na vlade zemalja, koliko na elemente koji čine sustav potpore bjeguncima.
Europska unija čekat će i izvješće glavne haaške tužiteljice Carle del Ponte koje podnosi Vijeću sigurnosti u drugoj polovici listopada. Na temelju ocjena tužiteljstva Unija će odlučivati o tome koje će mjere mijenjati, dakle pojačavati i tko će se naći na tapetu.
Neke skeptike u Hrvatskoj sigurno će zanimati izbor riječi kojima je Ministarsko vijeće Unije »sa zadovoljstvom« pozdravilo isprike koje su nedavno u Beogradu izrekli predsjednici Hrvatske te Srbije i Crne Gore. Isprike su dane »za prošle nepravde koje je počinio bilo koji građanin jedne zemlje protiv bilo kojeg građanina druge zemlje«.
Napokon je Unija službeno reagirala na tu gestu koja je uslijedila tijekom Mesićeva posjeta Beogradu početkom rujna.
»To je važan korak prema trajnom pomirenju između zemalja i dobar primjer regiji«, zaključuje Ministarsko vijeće.
Vijeće se još nije očitovalo o temi koju su načela dvojica predsjednika, a odmah je prigrlili neki europarlamentarci i Europska komisija.
Riječ je o sazivanju donatorske konferencije za ubrzani povratak izbjeglica, u čemu bi zajednički surađivale Hrvatska, BiH i SCG.
Čini se da se ideja, iako je na neslužbenoj razini vrlo dobro prihvaćena, još smatra preuranjenom da bi se ozbiljnije razmatrale mogućnosti provedbe.
Lada Stipić-Niseteo