Zbog osnovane sumnje da su počinili kazneno djelo zloporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju, policija je nedavno, nakon dugotrajne kriminalističke obrade, Državnom odvjetništvu podnijela kaznenu prijavu protiv bivših čelnika HDZ-ove Zaklade hrvatskoga državnog zavjeta Ivića Pašalića, Ante Belje i Ivana Aralice. Državno je odvjetništvo nakon toga, a da bi se na temelju navedene kaznene prijave moglo proslijediti zahtjev za pokretanjem istražnog postupka, uputilo zahtjev za skidanje imuniteta saborskom zastupniku i predsjedniku HB-a Iviću Pašaliću i HIP-ovu saborskom zastupniku Anti Belji, što je saborsko Mandatno-imunitetno povjerenstvo prihvatilo. Ako i kad Sabor prihvati njegovu odluku o skidanju imuniteta navedenim zastupnicima, onda će Državno odvjetništvo proslijediti kaznenu prijavu Županijskom sudu u Zagrebu, čiji će istražni sudac donijeti odluku o tome hoće li se pokrenuti istraga protiv navedene trojke.

Kaznena prijava se temelji na provedenoj istrazi i prikupljenoj dokumentaciji o novcu koji je s tajnog računa RH u Austriji, preciznije u Villachu, a koji je svojedobno otvorio Hrvoje Šarinić i čiji su potpisnici, uz njega, bili još i bivši ministri financija i obrane Jozo Martinović i Gojko Šušak, prebačen na račun HDZ-ove Zaklade. Naime, kada je 1998. godine na računu ostalo "samo" nešto više od tri milijuna maraka, odnosno oko 1,6 milijuna eura, Hrvoje Šarinić je predložio da se račun zatvori i da se novac, a s obzirom da se radilo o računu RH, prebaci u zemlju, odnosno uplati u državni proračun. Bivši predsjednik RH Franjo Tuđman djelomično je prihvatio Šarinićev prijedlog. Novac je vraćen, odnosno prebačen u zemlju, ali ne na račun državnog proračuna nego je kao donacija, a po Tuđmanovu nalogu, transferiran na deviznom računu HDZ-ove Zaklade hrvatskoga državnog zavjeta u Privrednoj banci Zagreb.

Bez obzira što se radilo o novcu RH, vodstvo HDZ-ove Zaklade, njezin predsjednik Ivić Pašalić i članovi Zakladine uprave, u kojoj su uz Pašalića bili Beljo i Aralica, donosi odluku da se sredstva na računu Zaklade smatraju donacijom HDZ-u i na temelju toga donose i pravilnik o načinu raspolaganja navedenim sredstvima. Nakon oročavanja sredstava na deviznom računu Zaklade, donose i odluku da će se kamate koristiti za poslovanje Zaklade, dok se glavnica može koristiti sukladno Statutu Zaklade. Na temelju navedenog, za potrebe Zaklade su utrošene kamate u iznosu od oko 300.000 kuna, a glavnica u iznosu od oko 1,6 milijuna eura je i dalje bila oročena. Država je prošle godine blokirala račun Zaklade i u tijeku je pokušaj nagodbe između nje i HDZ-ove Zaklade o prebacivanju navedenog iznosa u državni proračun.

Od nagodbe još uvijek nema ništa zbog toga što HDZ uvjetuje način trošenja preostalog novca. Naime, kako su nam potvrdili pouzdani izvori koji na tome rade, HDZ je voljan vratiti 1,6 milijuna eura, ali pod uvjetom da oni odrede kako će ih se trošiti. Budući da se radi o novcu RH, država HDZ-ovo uvjetovanje neće prihvatiti i, po svemu sudeći, od HDZ-ove Zaklade će sudskim putem tražiti povrat glavnice i pripadajuće joj i za potrebe Zaklade potrošene kamate u iznosu od oko 300.000 kuna.

Sve u svemu, a kako i stoji u kaznenoj prijavi, Pašalić, Beljo i Aralica su "pribavili nematerijalnu dobit Zakladi u ukupnom iznosu od 12,376.443,54 kune, za koji iznos su oštetili proračun Republike Hrvatske". Oni su "kao odgovorne osobe u pravnoj osobi s ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi za svoju pravnu osobu... grubo prekršili Zakon i pravila poslovanja glede uporabe i upravljanja imovinom, a kaznenim djelom iz stavka 1. ovog članka pribavljena je znatna imovinska korist, a počinitelji su postupili s ciljem pribavljanja takve koristi". Time su Pašalić, Beljo i Aralica, kako stoji u kaznenoj prijavi, "počinili kazneno djelo protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja — zlouporaba ovlasti u gospodarskom poslovanju — opisano u čl. 292. st. 1. alineja 6. i st. 2. Kaznenog zakona, a kažnjivo po čl. 292. st. 2. KZ-a". Ako Sabor prihvati prijedlog da se skine imunitet Pašaliću i Belji, tada će Državno odvjetništvo uputiti istražni zahtjev Županijskom sudu u Zagrebu. A u slučaju da ih Sud proglasi krivim, Pašaliću, Belji i Aralici mogu biti izrečene kazne zatvora u trajanju od jedne do osam godina.

Kaznena prijava protiv Pašalića, Belje i Aralice samo je djelić priče o tajnim računima RH u inozemstvu i načinu trošenja novca s tih, ali i nekih drugih računa u zemlji. Tim pitanjem se nadležne državne institucije, ponajprije Policija i Državno odvjetništvo, intenzivno bave nekoliko godina. Tako su na temelju prikupljene dokumentacije iz MORH-a, Ministarstva financija, Ureda predsjednika, HNB-a i RH "Alana" — a u cijeloj je priči nezaobilazna i uloga PBZ-a, koji je igrao vrlo značajnu ulogu u obavljanju raznoraznih "transakcija" i njegova bi dokumentacija vjerojatno dodatno razjasnila mnoge stvari — došli do zanimljivih i važnih informacija. Bez obzira što je dio dokumentacije otuđen i namjerno uništen, na temelju do sada prikupljenog, kako tvrdi naš pouzdani izvor, sve se, ili gotovo sve, može rekonstruirati. Naime, budući da se radilo o tajnim računima u inozemstvu, važnu ulogu, a možda i ključnu, u otkrivanju bitnih podataka ima međunarodna pravna pomoć koju je Hrvatska svojedobno zatražila od zemalja u kojima su otvarani tajni računi, ali i od zemalja u kojima je s tih računa na raznorazne račune, koji su uglavnom otvarani u tzv. off-shore zonama, prebacivan prikupljeni i uplaćeni novac čija je namjena bila "obrana i gospodarska obnova RH".

Kako naglašavaju stručnjaci koji se tim poslom bave, važno je utvrditi gdje je novac prebacivan i na koje račune, pa se onda može i otkriti tko ga je i za što potrošio. Tako se, bez obzira što je u "transakcijima" bilo uključeno puno ljudi, na temelju prikupljene dokumentacije i podataka koji se svakodnevno dobivaju zahvaljujući međunarodnoj pravnoj pomoći, došlo do zanimljivih i pouzdanih podataka o najpoznatijem tajnom računu RH u inozemstvu, onome u austrijskom Villahu. Dobiveni su precizni podaci o stanju računa i svim ulazima i izlazima, odnosno uplatama i isplatama, pa smo tako neslužbeno doznali da je preko njega "prošlo" oko 900 milijuna američkih dolara. Dio novca je uplatila dijaspora, a dio je, po svemu sudeći veći, "torbarenjem" i transferima, koje je po nalogu bivšeg državnog vrha uglavnom obavljao PBZ, na račun pristigao iz zemlje. Uglavnom se radilo o novcu dobivenom prodajom društvenih stanova.

Osim što je podizana gotovina koja je prebacivana na račune raznih tvrtki u zemlji i inozemstvu, pouzdano se zna da je novac s računa u Villachu prebacivan na oko 60 računa u raznim zemljama, a uglavnom se radilo o računima koji su otvarani u tzv. off-shore zonama. Nakon tog otkrića Hrvatska je zatražila međunarodnu pravnu pomoć, odnosno konkretne podatke od svih zemalja u kojima je novac prebacivan i taj će posao, vjerojatno, potrajati još nekoliko godina. A što se tiče podataka o novcu koji je s računa u Villachu prebačen, odnosno vraćen u Hrvatsku, tu su stvari manje-više posve jasne. Naime, kao što je poznato, veći iznosi su uplaćivani na računima bivšeg vlasnika "Badela" Ferdinanda Jukića i braće Mikulić ("Pan Papir"), a manji iznos, što je on i priznao, dobio je i Stjepan Spajić.

Zahvaljujući međunarodnoj pravnoj pomoći, dobiveni su podaci koji nedvojbeno potvrđuju da su veći iznosi uplaćivani i na računima nekih drugih poduzeća i HDZ-ovih uglednika. Nakon završene obrade i nužnih istražnih radnji, vjerojatno će se doznati o kojim se "uglednicima" radi i koliko je novca s računa u Villachu potrošeno za nabavu oružja i obnovu Hrvatske, za što je novac bio i namijenjen, a koliko je završilo na računima nekih poduzeća i(li) u džepovima "odabranih" pojedinaca. Bez namjere da bilo koga optužujemo, činjenica je da su svi oni koji su se svojedobno bavili trgovinom oružja, od generala Vladimira Zagorca pa do Zvonimira Zubaka, danas bogati ljudi. Ali i ne samo oni.