Sve je izvjesnije da je Hrvatska demokratska zajednica bučnim nametanjem afere prisluškivanja načinila ozbiljni predizborni gaf. Iskustvo nas, doduše, uči da je u hrvatskom demokratskom košmaru sve moguće, pa i da dijelovi obavještajnih službi "honorarče" mimo kontrolnih mehanizama, iako oni sežu od nadležnih saborskih odbora pa sve do Vrhovnog suda. No, Sanaderovo i Šeksovo iznošenje navodnih dokaza toliko je fluidno da se iz reakcija javnosti, od uličnih komentara pa do televizijskih anketa, uočava kako je građanima "pun kufer" takvih tema, budući da ih mentalno vraća baš u najkontroverznije razdoblje HDZ-ove vladavine. Dodatni je HDZ-ov problem što time još više ojačao spregu SDP-a i HSS-a, jer ispada da bi najodgovorniji čovjek za gubljenje nadzora nad obavještajnom zajednicom trebao biti Tomčićev pouzdanik Ante Markov. Doda li se tome da HDZ-ovi čelnici otvoreno pozivaju HSS-ove glasače da ovoga puta glasuju za njih, jasno je da slijedi neugodna razmjena misli. Najnovija se zbrka odražava i na sve brojnija ispitivanja predizbornog rejtinga stranaka, a većina medija objavljuje ono što mahom godi vladajućoj koaliciji. Tako proizlazi da Račanova stranka stoji mnogo bolje nego što to vjeruje i sam premijer, dok Sanaderova ne može probiti onu prisihičku barijeru od 35 posto, što bi bio preduvjet, uz dobre rezultate partnerskih stranaka, za eventualno preuzimanje buduće vlasti.

Činjenica je, međutim, da to svakodnevno bombardiranje novim postocima dovodi do obeshrabrivanja manjih stranaka. Kad potencijalni birači dvadeset-trideset puta zaredom pročitaju da stranke poput LS-a, Libre, HB-a ili HIP-a ni približno ne prolaze prag, te da su oko crte HSS, HNS, DC i HSLS, logično je da će dio njih racionalnije iskoristiti svoj glas. Zato će ga dati onim strankama kod kojih ne mogu promašiti, a to su SDP ili HDZ. Time se politička pozornica još više polarizira i nesnošljivost između ljevice i desnice postaje još izraženija. Smisao bi sazrijevanja demokracije, očito neuspjeli, bio upravo u tome da se izbjegne spomenuti scenarij.

Nesporno je da je brojnim testiranjima javnosti, koja su često usmjerena samo uz gradove, najviše šteti poziciji HSS-a. Tako u analizi jednog tjednika ispada da bi Tomčićeva stranka u drugoj izbornoj jedinici, gdje računa na rekordnih 25-30 posto glasova, dobila tek jedan mandat, dok bi u trećoj, gdje sada ima i župana, kao i šestoj, ostala bez mandata. Ako bi se to pokazalo točnim, onda bi se morali pomiriti sa spoznajom da politika izlazi iz domene racionalnog.