Večernji list: 03. 10. 2003.

MEĐUVLADINA KONFERENCIJA - SUTRA U RIMU ŠEFOVI DRŽAVA ILI VLADA EU DOVRŠAVAJU USTAV

Sukob velikih i malih u EU

Na 400 ustavnih članaka stiglo je više od 1000 amandmana, od sitnih redaktorskih do temeljnih pitanja

Sutra u Rimu počinje prvi od triju sastanaka Međuvladine konferencije (IGC) - preostala dva talijansko predsjedništvo Europskoga vijeća zakazalo je za 17. studenoga i 12. prosinca. To je tijelo, koje okuplja šefove država ili vlada europske petnaestorice, te pristupajućih i kandidatskih zemalja, zaduženo do kraja ove godine donijeti Ustav Europske unije.

Prijedlog Ustava je 10. srpnja, nakon gotovo šesnaest i pol mjeseci pregovora, završila Europska konvencija pod predsjedanjem bivšega francuskoga predsjednika Valeryja Giscarda d"Estainga. Na njegovih 400 članaka IGC-u je stiglo više od 1000 amandmana, od sitnih redaktorskih popravaka do ispravaka temeljnih pitanja.

Glavne novosti koje bi Ustav trebao unijeti u ustroj EU jesu zamjena polugodišnjega rotirajućeg predsjedništva ustanovom predsjednika Europskoga vijeća, koji bi se birao na obnovljiv mandat od dvije i pol godine, uvođenje dužnosti ministra vanjskih poslova EU te ograničenje broja glasujućih povjerenika u Europskome povjerenstvu na 15, iako bi i dalje svaka država članica davala po jednoga povjerenika. EU bi dobio zakonski položaj, tj. mogućnost sklapanja međunarodnih sporazuma, proširio bi se broj pitanja o kojima bi se u Vijeću odlučivalo kvalificiranom većinom, a ne jednoglasno, ali bi pravo veta države članice zadržale u vanjskoj, obrambenoj, poreznoj, useljeničkoj i kulturnoj politici.

Glavna crta podjele ide između velikih i malih država, s time da su među potonjima i gotovo sve nove članice. Male države, koje se plaše da će izgubiti ravnopravnost s velikima, smatraju da bi svi europski povjerenici morali imati pravo glasa. One također upozoravaju na to da će promjena težine glasova u Vijeću, pri čemu bi se odluke mogle donijeti jednostavnom većinom broja zemalja, ali koje predstavljaju najmanje 60 posto europskoga pučanstva, trima najvećim članicama pružiti priliku da blokiraju odluke iza kojih stoje preostale 22 zemlje.

Europsko povjerenstvo u svojim amandmanima predlaže da se sedam povjerenika zaduži za pojedina područja, po uzoru na ministarska Vijeća, te bi činili "uži kabinet", dok bi se ostali rasporedili po njihovim timovima. Svi bi povjerenici glasovali samo o ključnim pitanjima, poput proračunskih prijedloga.

Velike države, među kojima je od novih članica Poljska, kao i Giscard d"Estaing, napominju, međutim, da se do ustavnoga prijedloga stiglo nakon dugih i teških pregovora, te da bi ponovno otvaranje već usuglašenih pitanja moglo čitav posao vratiti na početak.

Borba za kršćanstvo u Ustavu

Najveći je broj amandmana sa zahtjevom da se među temeljne vrijednosti ujedinjene Europe uvrsti kršćansko naslijeđe. Valery Giscard d"Estaing je to, u skladu s protuvjerskim naslijeđem Francuske revolucije i strogom odijeljenošću Crkve od države, uporno odbijao. Čak je, za inat, među temeljne vrijednosti Europe bio uvrstio grčko-rimske poganske kultove, ali to je poslije izbačeno. Poljska i Španjolska već su najavile da će se na IGC-u žestoko boriti za spominjanje kršćanstva u Ustavu. Europska narodna stranka i Europski demokrati (EPP-ED), najbrojnija frakcija u Europskome parlamentu, najavila je da će tijekom IGC-ja prirediti poseban skup naslovljen "Kršćansko naslijeđe Europe". (SdP)