Nedavna izjava predsjednika Mesića da bi ozračje u kojem je počela izborna kampanja, pogorša li se, moglo biti razlogom za odgađanje izbora koji su prema trenutačnim najavama dosta čvrsto fiksirani za 23. studenoga, ostat će vjerojatno nerealizirana. Iako, kako doznajemo, premijer Račan, unatoč nedavnim najavama, još nije službeno obavijestio predsjednika Mesića o dogovorenom datumu izbora, a nije fiksiran ni točan datum raspuštanja Sabora, premda se pretpostavlja da će to biti 15. listopada, vladajuća koalicija zasad nije pokazala da postoji mogućnost nekog drugog datuma.

- Predsjednik države raspisuje i redovite i prijevremene izbore poput ovih, najavljenih za 23. studenoga. Uvjet da ih on raspiše prethodno je raspuštanje Sabora i kad se to dogodi, ulazi se u propisanu proceduru i izbori moraju biti unutar zakonskog roka - objašnjavaju u Državnom izbornom povjerenstvu, koje ovih dana ima pune ruke posla s pripremom obrazaca. Predsjednik, doduše, ima ustavnu mogućnost neku posebno važnu temu staviti na dnevni red Vlade, i to čak može biti i sugestija o izborima, no koalicijski partneri ne vjeruju da će on na tome inzistirati i zasad sve vodi k Mesićevu prihvaćanju da izbore raspiše onako kako se vladajuća koalicija dogovori.

Nakon izbora, predsjednik države saziva prvu sjednicu Sabora koja mora biti održana najkasnije 20 dana od izbora. Budu li izbori, kako analitičari predviđaju, s vrlo malom prednošću između dvije najjače stranke, HDZ-a i SDP-a, a imajući na umu da stranke vladajuće koalicije izlaze samostalno na izbore i da će se vezati tek nakon njih, kad vide kako je tko prošao, mogla bi se dogoditi situacija u kojoj mandatar Vlade kojega bi dala najuspješnija stranka ne prođe na glasovanju u Saboru. Tada bi ponovno došla od izražaja uloga predsjednika države. On mora ponuditi mandat drugoj osobi, a ne prođe li ni ona, predsjednik formira nestranačku vladu koja će funkcionirati dok se ne raspišu i ne završe novi prijevremeni izbori.