ZAGREB, 9. listopada – Posao odgovaranja na upitnik Europske komisije je završen uspješno no pozitivna ocjena Europske komisije, koja bi na proljeće sljedeće godine trebala ustvrditi je li Hrvatska sposobna za status zemlje kandidata, pa onda i za početak pregovora za punopravno članstvo, neće ovisiti o tisućama odgovora na tehnička pitanja iz upitnika, nego o ispunjenju političkih uvjeta, na prvom mjestu suradnje s Haaškim sudom.

Visoki predstavnik EU-a za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku Javier Solana izjavio je da je pred Hrvatskom još dug put.

Hrvatski je premijer Ivica Račan u četvrtak u Bruxellesu predao odgovore na upitnike koje je u Zagreb, početkom srpnja, osobno donio predsjednik Europske komisije Romano Prodi.

Komisijin je upitnik podijeljen na tri, odnosno četiri ključna dijela. Europska komisija svakoj zemlji koja zatraži članstvo u EU šalje pitanja koja se tiču tzv. kopenhagenskih kriterija. Riječ je prvo o političkim uvjetima; Komisija je u tom dijelu uputila niz pitanja o stabilnosti institucija koje osiguravaju demokraciju, o vladavini prava, poštivanju ljudskih i manjinskih prava, te prihvaćanju Unijinih političkih ciljeva.

U gospodarskom se dijelu Komisija raspitivala postoji li u zemlji slobodno tržišno gospodarstvo te o sposobnosti Hrvatske da bude konkurentna unutar zajedničkog tržišta. U pravnom dijelu Komisiju je zanimalo je li Hrvatska sposobna prihvatiti cjelokupnu pravnu stečevinu Europske unije poznatu po nazivom aquis communautaire. Četvrtu skupinu čine administrativne promjene.

Posao odgovaranja na bruxelleska pitanja bio je za hrvatsku administraciju prvi test europske ozbiljnosti. Najviše se vremena gubilo na pitanja tehničke i statističke naravi, no trebalo je naći odgovor na pitanja na koja odgovor i sami često ne znamo. Komisiju je tako, primjerice, zanimalo zašto hrvatski izvoz raste po niskim stopama.

U svakom slučaju, problematičnih je prvih 14 stranica upitnika koje se tiču ispunjavanja političkih uvjeta. Hrvatska i dalje nije riješila ključni problem, slučaj Gotovina. U osnovi se Hrvatskoj ne zamjera što nije uhitila Antu Gotovinu, nego što nije učinila dovoljno da se to pokuša. Britanska, a u posljednjih nekoliko dana i američka politika, javno je iskazala nezadovoljstvo što hrvatska vlada akciju Gotovinina uhićenja navodno nije odredila kao prioritet.

Još je jedan dio upitnika zadavao glavobolje, pa su odgovori bili ostavljeni za kraj. Riječ je o pitanjima vizije ukupnog razvoja države. Na to pitanje nije bilo lako odgovoriti upravo stoga jer se o toj viziji u Hrvatskoj razgovaralo malo ili nimalo. Osim toga, unutar vladajuće koalicije stalno se raspravljalo o ritmu i načinu privatizacije. I na to pitanje je također trebalo odgovoriti.

Upitnik Europske komisije dopunjen hrvatskim odgovorima na više od 4500 pitanja vratio se u Bruxelles. Hrvatski premijer Ivica Račan upitnik je u Bruxelles donio osobno, kao što ga je u srpnju predsjednik Europske komisije Romano Prodi osobno donio u Zagreb. Forma je zadovoljena, odgovori su gotovi. Što sada?

Odgovori će se u odjelima Europske komisije pomno analizirati na isti način kako su se postavljala i pitanja. Na kraju će Komisija izreći svoje mišljenje o hrvatskim namjerama da vrlo brzo stekne status zemlje kandidata i započne pregovore o punopravnom članstvu. Loptica je opet prebačena stručnjacima Europske komisije. No, Komisija je tehničko tijelo, pa tisuće kvalitetnih odgovora u svim sektorima neće moći zamijeniti eventualno lošu provedbu političkih preduvjeta, odnosno prvog dijela upitnika.

Suprotno očekivanjima, hrvatska je reformska vlada bila mnogo efikasnija u nekim reformama koje su bile socijalno osjetljive i zahtijevale mnogo više vremena i novca, nego kad je riječ o političkim uvjetima, za koje je uglavnom bila potrebna politička volja. Za hrvatski će uspjeh u EU, bez svake sumnje, trebati ispuniti političke uvjete, kako to kaže sam Javier Solana, visoki predstavnik EU-a za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku: surađivati s Haaškim sudom i riješiti pitanje povratka izbjeglica i njihove imovine.

Račanov posjet Londonu, dolazak glavne haaške tužiteljice Carle del Ponte u Zagreb, te Račanov boravak u Bruxellesu trebali bi, barem kada je riječ o slučaju Gotovina, prekinuti šumove u komunikaciji: Hrvatskoj se, naime, ne zamjera što Gotovina nije u zatvoru ili na putu za Haag, nego što se – izvana – nije vidio dovoljan angažman i predanost vlasti da riješi taj slučaj. To je ponovio i Prodi. On je dodao da će u ocjeni suradnje primarnu ulogu imati Carla del Ponte. Premijer Račan je pak zatražio da se Hrvatsku ne kritizira kad surađuje. Kritiku zbog nesuradnje razumijemo, izjavio je Račan.