Vjesnik: 10. 10. 2003.
Prodi: Za ulazak Hrvatske u EU nije uvjet da Gotovina bude u Haagu, nego puna suradnja s Tribunalom
BRUXELLES, 9. listopada (Od Vjesnikove dopisnice) - Povijesni je trenutak u Bruxellesu prošao relativno nezapaženo kao i sve dobre vijesti: premijer Ivica Račan predao je disk s odgovorima na upitnik predsjedniku Europske komisije Romanu Prodiju. Time je Hrvatska kao prva zemlja jugoistočne Europe službeno ušla u proces približavanja Uniji.
Tehnologija je olakšala posao premijeru i Komisiji jer tromjesečni danonoćni rad državnih službi, složen u 2927 stranica i još oko četiri tisuće stranica popratnih komentara na 4560 pitanja, može se spremiti u džep. Sada počinje tehnički dio procjene odgovora na upitnik, te uvida u druge izvore podataka koji bi trebali dati objektivnu sliku gdje je Hrvatska i je li spremna za žrvanj pregovaračkog procesa s Unijom.
Sudbinu tehničkih podataka ipak će određivati politika: i u četvrtak je hrvatskoj strani jasno dano do znanja da je nesuradnja s Tribunalom veća prepreka od ispunjenja kopengahenskog paketa uvjeta za demokratsku i gospodarsku reformu.
Formalnu je gestu popratila prognoza povjerenika Europske komisije za proširenje Güntera Verheugena, objavljena u The Financial Timesu da bi se Hrvatska, bude li sve prema očekivanjima i procjenama, mogla priključiti Uniji 2008., godinu nakon Bugarske i Rumunjske. To je jedno od rijetkih konkretnih očitovanja najviših Unijinih dužnosnika o terminu priključenja.
Verheugen je naglasio ono što su Račanu i suradnicima, ministrima vanjskih poslova i europskih integracija, Toninu Piculi Nevenu Mimici, prvo rekli belgijski domaćin u bilateralom susretu premijer Guy Verhofstadt, te Javier Solana, visoki izaslanik Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku – da potpuno ispunjavanje uvjeta donosi ulaznicu za Uniju. Pogotovo su važni politički uvjeti, a to su suradnja s Haaškim sudom za ratne zločine, te povratak izbjeglica.
Kako je Verheugen rekao, »Hrvatska mora prvo uvjeriti Uniju da je definitivno raskrstila sa svojom burnom nedavnom prošlošću i u potpunosti ispunila kriterije za ulazak u EU«.
Hrvatska je već dala takva uvjeravanja u plavoj ambalaži odgovora na upitnik. No, isto tako, morat će potvrditi i da potpuno surađuje s Haagom, ponajprije kad je u pitanju slučaj generala Gotovine. Sugovornici hrvatskoga izaslanstva u Bruxellesu ističu kako su »uvjereni« da će »Vlada učiniti sve što je u njenoj moći« da bi surađivala s Tribunalom.
»Prema mojoj prosudbi, nije uvjet da Gotovina bude u Haagu nego da vidimo punu suradnju Hrvatske s Haaškim sudom za ratne zločine«, rekao je predsjednik Europske komisije Romano Prodi potvrđujući da će Komisija dati svoje mišljenje – ocjenu podobnosti Hrvatske da se otvore pregovori o ulasku u Uniju – potkraj ožujka ili na početku travnja.
Jedan od političkih uvjeta za otvaranje pregovaračkog procesa jest suradnja s Haagom. O toj suradnji bilo je više govora nego o samom činu uručenja odgovora na upitnik (osim Prodijevih čestitki).
»Premijeru sam rekao da puna suradnja Hrvatske ne znači za nas činjenicu da je Gotovina u Haagu«, dodao je Prodi čija će Komisija procjenjivati stupanj suradnje, odnosno odlučiti surađuje li Hrvatska u potpunosti s Haagom. Pritom je primarno mišljenje glavne haaške tužiteljice Carle del Ponte.
»Hrvatska vlada želi punu suradnju s Haagom i to će činiti. Ako ne surađujemo u potpunosti, razumijemo kritike. No, smatram da jedino za što ne smijemo biti kritizirani jest da ne činimo ono što želimo učiniti a ne možemo to provesti«, kazao je Račan.
Njihov je razgovor, što u četiri oka, što u užem krugu suradnika, prošao na obostrano zadovoljstvo. Naravno, govorilo se i o Jadranu, ali izostala su novinarska pitanja. Relativno brojne izvjestitelje više je zanimao Haag.
»Izrazio sam žaljenje zbog jednostrane odluke Hrvatskoga sabora o proglašenju zaštićene ribolovno-ekološke zone, a sada sve strane potičem na otvoreni dijalog kako bi se riješili nesporazumi«, naglasio je Prodi.
Račan je rekao kako »Hrvatka živi na Jadranu i uveliko živi od Jadrana« pa je »logična želja« zemlje zaštititi more i za »iduće generacije Hrvata i Europljana«. Dodao je da je Hrvatska pridonijela zaštiti Jadrana.
»Time nismo postavili nikakvu prepreku daljnjoj suradnji na Sredozemlju. Imamo godinu dana riješiti sa susjedima pitanje kako štititi Jadran«, naglasio je hrvatski premijer.
Bilateralni susret premijera Belgije i Hrvatske prošao je u srdačnom tonu. Guy Vehofstadt podupro je hrvatske ambicije i istaknuo očekivanje da će Hrvatska biti prva zemlja regije koja će ući u Europsku uniju. Pritom je ponudio svu pomoć svoje zemlje, pogotovo onu predpristupnu koja dolazi na dnevni red čim Hrvatska dobije pozitivnu ocjenu za početak pregovora. Verhofstadt je pozvan u posjet Hrvatskoj, a najavljeno je jačanje poslovnih k
ontakata.Sa Solanom se razgovaralo o situaciji u regiji. Hrvatska je, istaknuto je, ostala prostor stabilnosti i nade drugim zemljama, no razgovaralo se i o problemu suradnje s Haagom. Solana vjeruje da će Vlada nastaviti poduzimati maksimum da bi riješil
a pitanje Haaga.U vezi s proglašenjem zaštićene zone, »rekao sam Račanu da pridajemo veliku važnost da se pitanja rješavaju uzimajući u obzir interese i naših članica i drugih, dakle dogovorom«, naglasio je Solana.
Članovi njegova tima kažu da je visoki predstavnik bio nešto oštriji u izravnom razgovoru nego u priopćenju novinarima, te da je izrekao nekoliko, iako načelnih, snažnih poruka da je potrebno razgovarati i održavati razgovor, kao i uvažavati interese u susjedstvu.
U razgovoru s hrvatskim novinarima, premijer Račan potvrdio je optimizam. Ne očekuje daljnje pogoršanje odnosa sa Slovenijom, nego normalizaciju.
O Haagu je dano nekoliko oprečnih izjava. Skupini stranih novinara Račan je izjavio kako ipak postoji mogućnost da nesuradnja uspori ratifikaciju (iako je optimist), dok je hrvatskim izvjestiteljima spomenuo čak procjenu kako Gotovinino uhićenje neće biti potrebno da bi britanski parlament ratificirao Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.
Lada Stipić-Niseteo