Za relevantne informacije o odbjeglom hrvatskom generalu američka je administracija spremna platiti koliko i za Mladića i Karadžića, po pet milijuna dolara, dok su glave Osame bin Ladena i Saddama Husseina procijenjene na po 25 milijuna dolara

Tjeralice s "masnim" nagradama staro su oružje američke administracije. Iznos od 5 milijuna "zelembaća" za, kako se to uobičajeno navodi, "vjerodostojnu informaciju koja bi dovela do uhićenja", Gotovinu je svrstao među najtraženije osobe današnjice; upravo toliko Amerikanci već godinama nude "za glave" političkoga i vojnoga vođe bosanskih Srba Radovana Karadžića i Ratka Mladića.

Još od sredine 90-ih, kada se povlače iz javnog života i gubi im se trag, tjeralice za srpskim dvojcem u aranžmanu SFOR-a i međunarodne zajednice mogle su se vidjeti na svakom koraku u BiH, a posebice u Republici Srpskoj. Postale su još konkretnije kada je u rano proljeće 2000. godine američka vlada u sklopu programa "Rewards for Justice" ponudila 5 milijuna dolara za informaciju gdje se skrivaju. Tada je s njima na plakatima osvanuo i Milošević, kojemu se bližio kraj na jugoslavenskom predsjedničkom prijestolju.

Ipak, koliko god nagrada bila izazovna, do dana današnjega nije otkriveno ni Karadžićevo ni Mladićevo skrovište. Stari plakati i sada se, i to u pravilu istodobno s brojnim pokušajima uhićenja, pojave po bosanskim vrletima. Karadžićeva logistika na to je našla i odgovor: preko crnih tjeralica lijepe se bijeli posteri s Radovanovim slikama i ćiriličnim porukama: "Sve do smrti i sudnjeg dana, branićemo brata Radovana."

Za razliku od Bosne, u Iraku su ponuđeni američki dolari i jamstvo potpune zaštite identiteta, te preseljenje u bilo koji dio svijeta, donijeli neke odgovore. Na taj način, naime, otkriveno je sklonište dvojice Saddamovih sinova u Mosulu, Udaja i Qusaja, nakon čega je uslijedila munjevita akcija njihove likvidacije. Tko je na kraju otkucao i dobio 30 milijuna dolara, na koliko je bila raspisana tjeralica, ostalo je nejasno: po nekim medijima bio je to lokalni plemenski vođa Nawaf Az Zaidann, a po drugima jedan bliski rođak Husseinovih. Uspjeh u Mosulu, kao i ček na 25 milijuna dolara, nada su Amerikancima da će se dočepati bivšeg iračkog vođe, ali i Bin Ladena.

Američka nagrada za informaciju o Gotovini nije i prva koja je raspisana u ovome slučaju. I hrvatski MUP nedavno je ponudio 350 tisuća kuna za istu vrstu dokaza, koristeći mogućnost koju mu daje Zakon o policiji koji je stupio na snagu prije dvije godine. To je, inače, drugi slučaj da je policijski vrh raspisao nagradu za informatora; prije je to s iznosom od 100 tisuća kuna učinjeno pri podmetanju eksplozivne naprave na Mirogoju, ali počinitelj nije otkriven. Iako se najavljivalo, nagrada za otkrivanje ubojice Milana Levara još nije raspisana. Neki vjeruju da je razlog u tome što MUP još nema pravilnika koji bi detaljnije regulirao ovu materiju.

Puno šire ruke bila su do sada poduzeća; primjerice, Zagrebačka je banka bila ponudila milijun kuna za otkrivanje informacije tko je odao brojeve bankovnih računa predsjednika Tuđmana, te 100 tisuća dolara za otkrivanje počinitelja krađe kombija već davne 1996. godine. Je li do sada bilo informacija o Gotovini i kakvoga su sadržaja bile, pitali smo glasnogovornicu Zinku Bardić:

Bardićka nije željela puno govoriti o američkoj ponudi za pomoć u otkrivanju Gotovinina skrovišta, dodajući da će na snazi svakako ostati i ona MUP-a. Poručila nam je da je Vlada sve rekla u svom priopćenju od ponedjeljka, kao i to da u ovoj stvari u Hrvatskoj može postupati samo domaća policija. Osim nagrada, u posljednje vrijeme se počelo govoriti i o akcijama za razbijanje logističke mreže koja pruža utočište odbjeglu generalu. I tu se uzima primjer iz susjedne BiH, gdje je visoki predstavnik Paddy Ashdown, uz asistenciju američke administracije, ovoga ljeta donio odluku o blokiranju bankovnih računa četrnaestorice bosanskih Srba, tvrdeći da oni pružaju utočište osumnjičenima za ratne zločine. Među njima bili su i članovi najuže Karadžićeve obitelji: supruga Ljiljana, sin Aleksandar, kći Sonja i brat Luka. Otprije postoji i popis osoba iz istoga okruženja koje ne mogu ući u EU i SAD.

Kada smo u hrvatskom MUP-u pitali o takvoj mogućnosti u slučaju Gotovina, odgovoreno nam je kako je to stvar pravosudnih organa i da, primjerice, oko oduzimanja putovnica ili imovine pomagačima mogu djelovati samo po sudskoj odluci. Podsjećaju da su na takav način, i to tek po traženju Državnog odvjetništva, reagirali u slučaju računa HDZ-ove Zaklade državnog zavjeta ili bračnoga para Kalebić, optuženoga za trgovinu drogom.