BRUXELLES, 10. listopada (Od Vjesnikove dopisnice) - Europska je unija iznad međunarodnih zakona, rezime je objašnjenja talijanskog veleposlanika pri Europskoj uniji Umberta Vattanija Vjesnikovoj dopisnici. Ministarsko je vijeće, naime, došlo u vidljiv raskorak držeći još jednu lekciju »zapadnobalkancima« - u istom će bloku zaključaka ministri vanjskih poslova EU-a u ponedjeljak kritizirati neke države u jugoistočnoj Europi zbog nepoštivanja međunarodnih obveza u suradnji s Haaškim Sudom, a potom i Hrvatsku zbog proglašenja ekološko-ribolovne zone, utemeljenog na međunarodnom pravu mora, dakle i dijelu Unijinog zakonskog temelja. EU obećava diplomatsko sankcioniranje zbog nezakonitog i zakonitog ponašanja, što šalje zbunjujuću poruku regiji koja ionako ima problema s pravnom državom.

»Naravno da trebamo poštivati međunarodne zakone i zakone međunarodne zajednice, ali kada želiš ući u EU, onda moraš uvažavati i neka njezina pravila ponašanja. Trebaš poštivati i zakone koji vrijede za 185 članica međunarodne zajednice, ali istodobno i one važeće samo za 25 država, dakle one koji idu dublje i dalje«, ističe veleposlanik. Dodaje da nijedna unilateralna mjera, čak i utemeljena na međunarodnim zakonima, nije poželjna ako »ne uvažava interese susjeda«.

»Želimo li ići dalje i zajedno raditi, to ne znači samo ponašanje po međunarodnim zakonima i po slovu europskih zakona, to znači poštivanje naših pravila ponašanja, prije svega dijaloga; ribe nemaju putovnicu, pa se njihova zaštita može provesti samo zajedničkim naporima«, dodaje Vattani. Na upit zašto toliko galame na mjeru koja, u svom krajnjem obliku, zapravo odražava deklarirane namjere EU-a u svojoj novoj sredozemnoj politici ribarstva, veleposlanik Vattani ističe da je glavni problem što hrvatska odluka nije na dnevni red došla »u dogovoru sa susjedima«.

Europska pomorska praksa razrješavanja sporova je takva, podsjetila je Vjesnikova dopisnica talijanskog veleposlanika, da i države članice EU-a međusobno imaju sporove. Velika Britanija i Francuska su, primjerice, riješile nesporazume na moru arbitražom, Francuska i Španjolska na Sredozemlju bilateralno ili pred Sudom za pravo mora u Hamburgu, a da nitko nije išao u Bruxelles, iz čega slijedi logično pitanje zašto se i taj jadranski spor, ako već to jest, ne pokuša rasplesti na UN-ovim adresama. Odgovora na to nije bilo. Sve u svemu, Europska unija odlučila je završiti buru u čaši jadranske vode diplomatski blagim »žaljenjem« što je, eto, Hrvatska išla unilateralnom odlukom u aplikaciju međunarodnog prava i nečega što će od ponedjeljka postati službenom EU-mediteranskom politikom. »Žaljenje« je najbenigniji oblik kritiziranja i izražavanja nezadovoljstva. Posebna gošća sjednice Ministarskog vijeća bit će, na vlastiti zahtjev, glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte. Njezinu će razmjenu informacija s ministrima popratiti ponovno naglašavanje potrebe unapređivanja suradnje s Haaškim sudom »koja ostaje esencijalnom za Unijin proces stabilizacije i pridruživanja u regiji«.