S predsjednikom Europske komisije Romanom Prodijem razgovarali smo dan nakon što mu je hrvatski premijer Ivica Račan predao odgovore na oko 4500 pitanja iz Upitnika EK. U kratkom vremenu koje je gospodin Prodi izdvojio za intervju Slobodnoj Dalmaciji, prvenstveno zbog nesvakidašnje važnog događaja - predaje hrvatskih odgovora nakon čega slijedi veliki posao Europske komisije na izradu misljenja (avis) o hrvatskoj kandidaturi za članstvo u Europskoj uniji - pokušali smo obuhvatiti neka od važnijih tema glede naših ambicija, ali i prepreka na putu prema punopravnom članstvu u EU-u.

— Hrvatska je postigla izvanredni napredak od početka 2000. godine. Vaša je Vlada donijela bitne odluke i poduzela važne mjere kako bi se uspostavili i razvili principi i vrijednosti demokracije, a time je, dakako, iskazala snažnu opredijeljenost u postizanju cilja - integriranja svoje zemlje u Europsku uniju. Moja je osobna procjena tog postignutog napretka apsolutno pozitivna. Naravno, preostalo je još puno toga da bi se dostigao završni cilj, ali Hrvatska je već prešla veliki dio puta. Europska komisija je spremna pomoći Hrvatskoj kako bi uspješno kompletirala preostali dio obveza i nadišla prepreke koje je još dijele na putu do konačnog cilja.

— Oduvijek sam bio uvjeren da je budućnost cijele balkanske regije okrenuta prema Europi. Europa je sudbina svih zemalja ove regije i sve bi one trebale jednoga dana postati članicama Europske unije. U tom smislu, Europsko je vijeće u Solunu prošloga lipnja iznijelo vrlo jasno svoju političku opredijeljenost prema ovoj regiji. Jasno smo tada rekli da se europsko jedinstvo neće dovršiti sve dok zemlje Balkana ne postanu članicama EU-a. Istodobno, EU je višekratno naglašavao da će svaku od zemalja ocjenjivati na tom putu sukladno individualnim dostignućima, po onome što je svaka posebno postigla u razvoju svojih kapaciteta i zadovoljavanju poznatih Kopenhagenskih kriterija. U toj perspektivi vidim Hrvatsku kao prvu kariku toga lanca. Naravno, to ne znači da Hrvatskoj treba usporiti put prema članstvu u Europskoj uniji, nego da treba ubrzati taj put drugima u tom lancu.

— Nelogično je i nezahvalno istrčavati s bilo kakvim predviđanjima. Europska je komisija sada u fazi pripreme mišljenja o hrvatskoj kandidaturi za članstvo u EU-u. Tu smo zadaću dobili od Vijeća ministara EU-a u travnju ove godine. Analizirat ćemo hrvatske odgovore na 300 stranica naših pitanja koja sam 10. srpnja ove godine osobno odnio u Zagreb i uručio ih premijeru Račanu. S analizom hrvatskih odgovora počinjemo odmah i ona će rezultirati mišljenjem EK negdje početkom proljeća sljedeće godine, otprilike u vrijeme kada Hrvatska bude pripravna za počinjanje pregovora o priključenju EU-u.

— Europska komisija će se kod Haaškog tribunala kao i kod Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda informirati o stupnju suradnje hrvatske Vlade sa Sudom općenito, a i glede slučaja generala Gotovine. Nije u nadležnosti Europske komisije da ocjenjuje rad nekog međunarodnog organa koji je nastao odlukom Ujedinjenih naroda. Mi se jedino možemo držati one procjene koju je iznijela Carla del Ponte u New Yorku pred Vijećem sigurnosti UN-a, a koju će u ponedjeljak ponoviti u Luxembourgu pred Vijećem ministara vanjskih poslova Europske unije.

No, činjenica je da ako neke članice Europske unije blokiraju ratifikaciju hrvatskog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU-om zbog nedovoljne suradnje Hrvatske sa Sudom u Haagu, mogu se pojaviti vrlo ozbiljne teškoće. U svakom je slučaju na članicama EU-a da jednoglasno, bez ičijeg protivljenja, odluče o hrvatskom ulasku u EU.

— Njezino je izvješće vrlo važno za europsku budućnost Hrvatske. Zato smo svi mi bili vrlo zainteresirani čuti što će Carla del Ponte reći pred Vijećem sigurnosti. Naime, suradnja Hrvatske s Haaškim sudom predstavlja dio političkih kriterija utvrđenih u Kopenhagenu. Slijedom toga, suradnja Republike Hrvatske i ICTY-ja izravno će utjecati na zaključke Europske komisije koje ćemo proslijediti Vijeću EU-a kao konačnu preporuku.

— Otkad sam na ovoj dužnosti, uvijek sam govorio i govorim kao predsjednik Europske komisije. Premijeru Račanu sam htio naglasiti da njegova Vlada ne donosi unilateralne odluke protivno europskom duhu regionalne suradnje i dobrosusjedstva što predstavlja temelje Procesa stabilizacije i pridruživanja zemalja Jugoistocne Europe Europskoj uniji. Iste takve ocjene iznio je za nedavnog boravka u Zagrebu i predsjednik Europskog parlamenta Pat Cox. A Pat Cox zasigurno nije Talijan. Htio sam pomoći uvjerenjem da ne postoji problem koji ne bi mogao biti apsolviran dijalogom i pregovorima.

Što biste ocijenili kao dosadašnji najveći uspjeh, a što kao najveći problem Hrvatske na njezinu dosadašnjem (ili budućem) putu prema EU-u?

— Najveći je uspjeh hrvatske Vlade što je postigla i to jasno i vjerodostojno manifestirala, uz potporu svih parlamentarnih stranaka - da usmjeri zemlju prema europskoj integraciji te da taj posao dovede do predaje zahtjeva za članstvo u EU u veljači ove godine. Najveći problem, dakako, ostaje u pitanju suradnje s Haagom.

Ono što bih još volio posjetiti jest prekrasno Kornatsko otočje, krstareći s otočića na otočić.