Slobodna Dalmacija: 14. 10. 2003.

I PRIJE SLUŽBENOG IMENOVANJA, VIJEĆE ZA NADZOR SIGURNOSNIH SLUŽBI POSTALO PREDMET POLEMIKE

Sumnjivi kriteriji za izbor vijećnika

ZAGREB - I prije nego što je imenovano i počelo s radom, Vijeće za nadzor sigurnosnih službi izazvalo je žučne polemike, a osnovna je primjedba kako je i ovaj put na Markovu trgu pobijedila stranačka trgovina, pa na koncu, nakon godinu i pol dan čekanja, ipak nećemo dobiti građansko Vijeće za nadzor, nego samo stranačko.

Dok jedni postavljaju pitanje po kojim će to kriterijima član Vijeća postati izvjesni Zoran Grgić, bivši politički zatvorenik, ili pak nekadašnji HDZ-ov ravnatelj HIS-a Miroslav Šeparović, drugi se pitaju čime je mjesto u Vijeću zaslužio mlađahni Tin Gazivoda, a primjerice "filtar" Odbora za nacionalnu sigurnost nije prošao predsjednik Građanskog odbora za ljudska prava Zoran Pusić.

Sabor bi o članovima Vijeća trebao glasovati u srijedu, a budući da je samo Jozo Radoš, šef Libre, bio vrlo kritičan spram predloženog sastava Vijeća, očekuje se da će bez većih problema proći prijedlog Odbora za unutrašnju politiku i nacionalnu sigurnost. Prema tom prijedlogu na čelu Vijeća bio bi sveučilišni profesor politologije Vlatko Cvrtila, a članovi bi bili stručnjak za elektrotehniku u HT-u Mile Ćulumović, sveučilišni profesor informatike Krunoslav Antoliš, inženjer strojarstva Zoran Grgić, politolog Nenad Vukman, koordinator Centra za ljudska prava Tin Gazivoda te odvjetnik Miroslav Šeparović.

— Tek dva člana Vijeća, Vlatko Cvrtila i Krunoslav Antoliš, imaju znanja i teorijskog iskustva o radu obavještajnih službi, ostali su posve neiskusni i neće se moći snaći u uvjetima kada je obavještajni sustav pun unutrašnjih sukoba — ocijenio je bivši ministar obrane Jozo Radoš, koji tvrdi da se radi o najobičnijoj stranačkoj trgovini i da neće glasovati za taj prijedlog.

Najveću pomutnju među zastupnicima izazvao je prijedlog Kluba HDZ-a da se za člana Vijeća izabere Miroslava Šeparovića, bivšeg šefa HIS-a koji je svojedobno, zbog vlastite zaštite u HDZ-ovskim obračunima obavještajaca, zadržao dio vrlo povjerljivog obavještajnog materijala u kućnom sefu.

Među zastupnicima ima i drukčijih mišljenja, pa tako ono što je za Radoša mana, za ideesovca Damira Kajina je prednost. On, naime, smatra kako je dobro da je Vijeće na svojevrstan način izbalansirano te da u njemu sjedi, primjerice, i hadezeovac i čovjek iz nevladinih udruga. Predsjednik saborskog Odbora za unutarnju politku i nacionalnu sigurnost HSS-ovac Ante Markov na tvrdnje o političkoj trgovini odmahuje rukom. "To je smiješno, nije bilo nikakve trgovine jer niti jedan stranački klub, osim HDZ-ova, nije pismeno ni predložio kandidate za Vijeće. Osim Šeparovića, ni jedan član Vijeća za nadzor nije u nekoj političkoj stranci, pa se Vijeće nikako ne smije nazivati stranačkim", kaže Markov. U Šeparovićevoj stranačkoj pripadnosti Markov ne vidi problem jer zakon dopušta da članovi Vijeća budu članovi stranaka.

Na pitanje o tome je li cijela priča o "bubama" u Klubu HDZ-a bila inscenirana upravo da bi Šeparović bio izabran, Markov odgovara protupitanjem: "A što bi bilo da nismo htjeli uvažiti njihov prijedlog na koji imaju pravo?" Tad bi, pojašnjava on, rekli da ne puštamo da HDZ-ov kandidat bude član Vijeća za nadzor i da smo Vijeće imenovali samo za predizborne svrhe, a ne da doista nadzire rad tajnih službi.

Navodno je Šeparovića predložio osobno Vladimir Šeks i prijedlog poslao u ime Kluba HDZ-a, o čemu u početku uopće nije bio upoznat ni predsjednik stranke Ivo Sanader. Šeparović je, naime, dobar Šeksov prijatelj, pa čak i vjenčani kum.

Zorana Grgića, bivšeg političkog zatvorenika i suradnika desnici bliskog Hrvatskog slova, kako doznajemo, predložio je HSP, a izvjesni Mile Čulumović u kvotu je upao jer jedan član Vijeća mora biti elektrotehničke struke, a Ćulumović je bio jedini od 27 prijavljenih kandidata koji je ispunjavao taj kriterij. Također je bio i deficit pravnika, a jedino nije nedostajalo politologa. Svih 27 kandidata koji su se prijavili za Vijeće prošlo je sigurnosnu provjeru koja je trajala čak puna četiri mjeseca, kojom su rukovodili šefovi tajnih službi Franjo Turek (POA), Damir Lončarić (OA) i Gordan Čačić (VOA).

Anita BELAK-KRILE