Prema prognozama, Ministarsko vijeće nije izašlo sa snažnom osudom hrvatske jadranske politike u posebnom priopćenju, kako je to, na nezadovoljstvo rimske Farnesine, obećavao slovenski ministar vanjskih poslova, a sam je tekst odraz razmišljanja o moru u sretnoj i harmoničnoj europskoj obitelji. Naime, jedna je sredozemna država članica stala na stranu utemeljenosti hrvatske odluke u međunarodnom pravu, posebice što će uskoro i sama imati problem s provedbom zacrtane politike zaštite Sredozemlja, tako da se sva galama svela na očekivano i umjereno diplomatsko žaljenje.

Žaljenje je, pak, bilo potrebno, jer je narušen princip dijaloga i jer se išlo mimo želja, interesa i zahtjeva osnivačke i buduće članice EU-a. Dakle, šefovi diplomacija »sa žaljenjem su ustvrdili da je hrvatski parlament odlučio proglasiti zaštićenu ekološko-ribolovnu zonu u Jadranu bez primjerenog dijaloga i koordinacije s drugim zainteresiranim zemljama«. Žaljenje je izraženo uz tvrdnju da dobrosusjedstvo i regionalna suradnja »tvore esencijalan dio procesa približavanja EU«, ali, istaknuto je, bez prejudiciranja ulaženja u »pravo suverene države izvedeno iz odgovarajućih međunarodnih zakona«. Žaljenje nije izrečeno zbog odluke utemeljene na zakonima - oni su također dio Unijine zakonske baze - nego zbog činjenice da toj legitimnoj odluci nije prethodio dijalog.

Na inzistiranje Grčke, unesena je znatna promjena u odnosu na prvi prijedlog zaključaka, isticanje da kritika EU-a nema veze s odlukom utemeljenom u međunarodnom pravu. Ovo je i ta bitna razlika prema priopćenju talijanskog predsjedništva EU-a i nedavnom očitovanju visokog izaslanika za vanjsku i sigurnosnu politiku Javiera Solane o istoj temi. Stoga na kraju slijedi poziv Hrvatskoj da što brže uđe u konstruktivan dijalog sa susjedima ne bi li se razgovorima uklonila sva nezadovoljstva.

Priopćenje indicira da je cijela ova priča pri gašenju, posebice stoga što su u Luxembourgu ministri poljoprivrede i ribarstva dali zeleno svjetlo zajedničkom viđenju europske sredozemne ribarske politike. Politike čiji je odraz usvojeni saborski paket. Za raspravu ostaje zašto je cijela priča krenula baš na stranu na koju je krenula. EU je dao do znanja da mu se više ne bavi gotovim činom i da je vrijeme povratku te teme tamo gdje joj je i mjesto, stručnjacima, specijalistima, zaštićenijem, smislenijem, boljem održivom ribarstvu na Jadranu.

Kao odjek istupa Carle del Ponte u New Yorku pred Vijećem sigurnosti UN-a, stigao je i stav da Ministarsko vijeće, »priznavajući izvjestan napredak«, istodobno »sa zabrinutošću uzima u obzir« činjenicu da neke zemlje i dijelovi zemalja još uvijek nepotpuno surađuju sa sudom za ratne zločine. Ministri su se pozabavili samo prezimenima trojice bjegunaca pred međunarodnom pravdom ističući ponovo potrebu »intenziviranja napora za uhićenje Karadžića, Mladića i Gotovine«.