Vjesnik: 14. 10. 2003.

Novim tužbama do nužnih 250 milijuna dolara

»Vjesnik« je dobio informaciju da bi novi haaški optuženici mogli postati oni ljudi koji su u statusu osumnjičenika prodefilirali u kasnu jesen 2002. Selskom cestom, sjedištem Ureda Haaškoga suda i tužiteljstva u Zagrebu/ Prema haaškim računicama svaka akcija na hvatanju optuženika stoji od nekoliko stotina tisuća do više od milijun dolara. Administraciji u Haagu ti iznosi ruše vlastitu financijsku konstrukciju. Zato je lakše pritiskati političkim sredstvima da se akcija obavi u nacionalnom aranžmanu države bjegunca

ZAGREB, 13. listopada - Na pitanje koliko će novih optužnica stići u Zagreb postoje dva odgovora. Prvi je službeni, iz zagrebačkih i haaških nadležnih tijela. Drugi seže sve do New Yorka i Vijeća sigurnosti u kojem se odobrava proračun Haaškog suda za iduću godinu.

U ponedjeljak je Vjesnik kontaktirao sve dostupne izvore i doznao: prvo, optužnica koja je pripremljena za ljeto 2003. još nije objavljena; drugo, optužnice koje su naknadno pripremane obuhvatile bi u dva ili tri slučaja jednu osobu, u jednom slučaju dvije. Koje se osobe spominju u tim dokumentima Carle del Ponte? Vjesnik je dobio informacije da bi se kao optuženici u tim dokumentima mogli pojaviti oni ljudi koji su u statusu osumnjičenika prodefilirali u kasnu jesen 2002. Selskom cestom, sjedištem Ureda Haaškoga suda i tužiteljstva u Zagrebu.

Na pitanje zašto službena strana opovrgava javnu tezu hrvatskih medija da je riječ o više optužnica s više optuženika na jednom dokumentu, Vjesnik je dobio odgovor: »Osumnjičenika nije bilo onoliko koliko se javno spominje. Drugi razlog je što optužnice iz Haaga dosad, što se Hrvatske tiče, uglavnom nose po jedno ime, a neka druga iskustva kažu da bi se u optužnici moglo naći najviše po dva imena«.

Vjesnikovi sugovornici kažu da bi prema informacijama kojima raspolažu optužnive mogle u Zagreb stići tek nakon izbora, kao haaško iskušenje za novu vladu. No, rad tužiteljstva i ritam uručenja optužnica stvar je isključivo tajminga glavne haaške tužiteljice.

»Haaška je tužiteljica već nekoliko puta naglasila da je s Hrvatima iznimno teško planirati. Njima optužnice redovito stižu u za njih nepovoljno vrijeme«, tvrde u Haagu. »No, sadržaj tih optužnica može donijeti i prema karakteru i prema broju optuženika veliko iznenađenje, s obzirom na aktualna tumačenja hrvatskih nadležnih tijela«.

Drugi izvori, newyorški, haaški pa i zagrebački, upozoravaju na činjenicu da s dolaskom jeseni Haaški sud ulazi u razdoblje kad se na East Riveru sastavlja proračun Suda i tužiteljstva za 2004.

»Proračun za ovu godinu iznosi 223 milijuna dolara. Da bi cijeli pogon s približno 1500 uposlenika mogao normalno raditi, i sljedeće godine bit će potrebno oko 250, 260 milijuna dolara«, doznajemo iz Haaga.

Vrijednost toga podatka bilo bi daleko lakše provjeriti da se plan Carle del Ponte i bivšeg predsjednika Suda Claudea Jordae nije naglo povukao iz ionako uskog kruga osoba upoznatih s njegovim sadržajem. U tom planu, koji bi uskoro trebao doživjeti svoju prvu veliku novelaciju, pomiču se dani zaključenja mandata i Suda i tužiteljstva. Službena izjava da »Karadžić, Mladić i Gotovina ne mogu računati na istek mandata međunarodnog suda« bio je prvi signal da se s haaškim rokovima nešto događa. U tom kontekstu je razumljivo da će škrti financijer Haaškog suda voditi računa o svemu. A račun počinje iz opsega rada. Stoga je Vjesniku u ponedjeljak rečeno s dvije strane, zagrebačke i haaške, da bi broj osoba čak i u ograničenom broju optužnica mogao biti diktiran upravo tim proračunskim nužnostima.

Iz tih financijskih nevolja proizlazi i posredni odgovor na pitanje zašto podjednakom silinom Carla del Ponte ne pritišće Srbiju i BiH kao odgovorne za hvatanje Karadžića i Mladića, kao što to čini u odnosu na Hrvatsku u »slučaju Gotovina«. Karadžić i Mladić, prema tim tumačenjima, zalog su proračunskih očekivanja za sljedeće godine.

S druge strane, proračunska ambicija vrijedna 250 milijuna dolara objašnjava zašto se špekulira i s informacijama da je Gotovina u Hrvatskoj. Naime, prema haaškim računicama svaka akcija na hvatanju optuženika stoji od nekoliko stotina tisuća do više od milijun dolara. Administraciji u Haagu ti iznosi ruše vlastitu financijsku konstrukciju, zato je lakše pritiskati da se akcija obavi u nacionalnom aranžmanu države bjegunca.

Ta proračunska haaška priča baca i novo svjetlo na pet milijuna dolara koje je, prema riječima američkog veleposlanika za ratne zločine Pierre-Richarda Prospera, američka vlada spremna platiti za pouzdanu informaciju o Gotovini. Jer, pet milijuna dolara je manje novca od nekoliko desetaka milijuna s koliko inače SAD participira u godišnjem fondu Suda.

Stoga nije daleko od logike da bi velik broj optužnica i optuženika u njima trebao stvoriti dojam kod »financijera«, a to je UN i unutar toga SAD, da se posao Haaga širi, što opravdava i novo zapošljavanje i podmirenje postojećih troškova.

S obzirom na to da je sama tužiteljica već najavila da će s hrvatskim Državnim odvjetništvom poraditi na tome da Hrvatska preuzme nekoliko haaških predmeta to znači da će se u proračunu za 2004. uzeti novac uime starih i novih predmeta, a trošak za njihovo okončanje prebaciti na nacionalne sudove.

Koliko će optužnica stići u Hrvatsku? Onoliko koliko je potrebno da se Haagu u New Yorku odobri željeni proračun od 250 ili već koliko milijuna dolara.

Vlado Rajić