Veleposlanici su na dva dana pozvani u Zagreb na redovito stručno savjetovanje, koje je zbog trenutačne vanjskopolitičke situacije bilo okrenuto dvjema temama: hrvatskoj suradnji s Haagom, te dogovaranju sa susjedima o ekološko-ribolovnoj zoni na Jadranu. Percepcija Hrvatske u EU trenutačno najviše ovisi upravo o tim pitanjima, kojima se, kaže Picula, Hrvatska može suprotstaviti u prvom redu dobrom politikom, što će i diplomaciji pomoći da lakše obavi svoj posao.

Procjene su hrvatske diplomacije da o ocjeni hrvatske suradnje s Haagom ne treba očekivati razilaženja u Europskoj uniji. To je područje u kojem dolazi do izražaja solidarnost članica EU. Ne bi bilo korektno izdvojiti Nizozemsku i Veliku Britaniju kao zemlje koje imaju nešto protiv Hrvatske. Te zemlje imaju svoje nacionalone interese. Ako je unutar tih interesa pravilo da zemlje kandidati za punopravno članstvo moraju ispunjavati europske standarde, ne treba se čuditi njihovu inzistiranju na hrvatskoj suradnji s Haaškim sudom. Veleposlanici su nakon sastanka s vanjskopolitičkim ministrom Toninom Piculom imali ručak u Banskim dvorima, na kojem su razgovarali s premijerom Ivicom Račanom i potpredsjednikom Vlade Goranom Granićem.

Devedeset posto toga dvoipolsatnog sastanka bilo je posvećeno, kako neslužbeno doznajemo, raspravama o haaškom bjeguncu Anti Gotovini i medijskom praćenju toga slučaja. Ocjena je hrvatskih veleposlanika u zemljama EU da je atmosfera u Hrvatskoj u neskladu s percepcijom Hrvatske u Europi, gdje Gotovina nije medijski, pa ni politički "hit" kao ovdje. Premijer Račan i tom je prigodom ponovio da će Vlada dosljedno surađivati s Haaškim sudom, što isključuje bilo kakve nagodbe u slučaju Gotovina. Veleposlanici će danas razgovarati s predsjednnikom države Stipom Mesićem, te s predsjednikom saborskog Odbora za vanjsku politiku Zdravkom Tomcem.