Slobodna Dalmacija: 16. 10. 2003.

TRAGOM VIJESTI - PANIKA U MINISTARSTVU VANJSKIH POSLOVA

60 posto diplomata ne ispunjava uvjete

Ako bi se striktno primjenjivao Pravilnik o unutarnjem redu, diplomatski bi status nakon Dijane Pleštine mogli izgubiti Zoran Bošnjak, koji ima srednju stručnu spremu, veleposlanica Tatjana Kralj-Draganić, tajnica Natalija Bukovec, načelnica Romana Vlahutin...

Piše Tomislav KLAUŠKI

Hoće li nakon američke doktorice politologije Dijane Pleštine status veleposlanika u Ministarstvu vanjskih poslova biti oduzet i bivšem ravnatelju Diplomatske akademije sa završenom srednjom školom Zoranu Bošnjaku?

Lavina koju je pokrenuo slučaj supruge premijera Ivice Račana mogao bi otvoriti čitav niz pitanja o djelatnicima Ministarstva vanjskih poslova. Prema informacijama koje smo ovih dana dobili sa Zrinjevca, veliki broj zaposlenih s diplomatskim zvanjima mogao bi izgubiti svoj status, baš poput Dijane Pleštine. Primjerice, spomenuti Zoran Bošnjak imenovan je u zvanje veleposlanika unatoč činjenici da nema visoku stručnu spremu. I kao takav, donedavno je vodio Diplomatsku akademiju, iako se u Pravilniku o unutarnjem redu službe vanjskih poslova izričito navodi VSS kao uvjet za imenovanje u status veleposlanika.

Međutim, prema relevantnim procjenama, ako bi se striktno poštovao spomenuti pravilnik, oko šezdeset posto djelatnika moglo bi izgubiti stečena diplomatska zvanja. Što ne bi bilo nikakvo čudo, kad se zna da su pravila prilično stroga.

Tako ni bivša tajnica Ministarstva vanjskih poslova Tatjana Kralj-Draganić nije udovoljavala uvjetima za imenovanje u status veleposlanice. Ona je u Ministarstvo vanjskih poslova stigla 2000. godine, a veleposlanički status dobila je već 2001. godine. Unatoč odredbi pravilnika prema kojem je potrebno imati položen državni stručni ispit, položen savjetnički ispit, 15 godina radnog staža na odgovarajućim poslovima u struci, a od toga - i to je ono najvažnije - "devet godina u službi vanjskih poslova". Kralj-Draganić imala je samo jednu godinu službe. Dijana Pleština prije tri godine, kad je prvi put predložena za status veleposlanice, nije imala ni jednu godinu staža u MVP-u. Jednako tako ni Natalija Bukovec, v.d. glasnogovornice u Ministarstvu vanjskih poslova, nije ispunila uvjete za imenovanje u status prvog tajnika. Za to je zvanje potreban položen državni stručni ispit, osam godina na odgovarajućim poslovima u struci, te tri godine u službi vanjskih poslova. Bukovec je u MVP stigla tek u srpnju 2002. godine i samo po posljednjem uvjetu nije zaslužila status prvog tajnika. Pa ipak, trenutačno obavlja i dužnost zamjenice šefa Kabineta ministra Tonina Picule.

Javna je tajna da je bivši pomoćnik ministra vanjskih poslova Joško Paro, sadašnji veleposlanik RH u Londonu, stekao fakultetsku diplomu tijekom obavljanja dužnosti pomoćnika ministra, iako je za sva zvanja - od najmanjeg atašea do veleposlanika - potrebna visoka stručna sprema. Također, prema neslužbenim podacima kojima raspolažemo, ni Romana Vlahutin, načelnica Odjela za političku analizu i dokumentaciju, inače u statusu prvog tajnika MVP-a, nema položen državni stručni ispit.

Ali, sve je to dječja igra u usporedbi s praksom u vrijeme vladavine HDZ-a. Tada su u diplomatska zvanja znali biti imenovani službeni vozači i električari, koje je doista bilo bespredmetno upitati imaju li stručnu spremu i godine staža u diplomatskoj službi. Jer, svako imenovanje u više diplomatsko zvanje pratila je i veća plaća.

U cijeloj ovoj aferi pokrenutoj oduzimanjem diplomatskog statusa Dijani Pleštini postavlja se i jedno logično pitanje: kako je uopće moguće skupiti između osam i petnaest godina staža u službi vanjskih poslova, kad hrvatska diplomacija postoji nepunih trinaest godina? I kad se sa svakom promjenom vlasti mijenja i dobar dio diplomatskog kadra? Stoga nas poznavatelji prilika upozoravaju kako je dobro kad neki djelatnici prilikom imenovanja u više zvanje ispunjavaju barem jedan od propisanih uvjeta. Ako ništa drugo, onda visoku stručnu spremu.

Na kraju, slučaj Dijane Pleštine potaknuo je još jedno političko pitanje: tko će snositi odgovornost za taj skandal? Ministar Tonino Picula o tome se nije oglašavao. Njegova glasnogovornica krivnju je, pak, svalila na službenike u kadrovskoj službi, iako je upravo ona prva na udaru kad se govori o imenovanju mimo pravilnika ministarstva. Ali ne radi li se ovdje o tipičnoj "zapovjednoj odgovornosti"? Nije li ministar, koji potpisuje napredovanja, odgovoran za ljude koje imenuje veleposlanicima, savjetnicima ili prvim tajnicima? Ako on ne zna da Tatjani Kralj-Draganić nedostaje punih osam godina za zvanje veleposlanice, Dijani Pleštini šest, a Nataliji Bukovec godina i pol - a nekom drugome čak i fakultetska diploma - tada ne obavlja dobro svoj posao. I trebao bi snositi odgovornost on, a ne neka djelatnica kadrovske službe.