ZAGREB - Predsjednik države je objavio izbore i red je da još jednom pokušamo otkriti kakav nas špil karata i "pokeraških" trikova očekuje na tim izborima. Naime, ovi izbori u Hrvatskoj su karakteristični po tome što javnost još ne zna kakve su sve predizborne, a i postizborne koalicije moguće. Kada su u pitanju predizborne koalicije, tek će se krajem ovoga tjedna utvrditi hoće li i u kojim izbornim jedinicama SDP, HNS, LS i Libra nastupiti zajedno. Navodno je SDP zainteresiran za koaliciju s LS-om i Librom u onim izbornim jedinicama u kojima ove dvije stranke prelaze pojedinačno tri posto glasova. U koaliciju s HNS-om SDP je, tvrdi se, voljan ići u onim jedinicama u kojima je sinergijski učinak dovoljno velik za preotimanje dva, tri mandata HDZ-u i HSLS-DC-u.

Kada su u pitanju postizborne koalicije, tada se kao čimbenik glasačke nesigurnosti izričito postavlja HSS čiji predsjednik decidirano izjavljuje da je moguće postizborno koaliranje sa svim stranakama. HSS će od HDZ-a i SDP-a nakon izbora tražiti što više ministarskih mjesta i drugih sinekura, ali će jednako važan zahtjev biti programske prirode: onaj o što većoj zaštiti domaće poljoprivrede. Upravo taj programski zahtjev će značiti da će ona stranka koja stupi u koaliciju s HSS-om vrlo teško uvesti Hrvatsku u Europsku uniju.

Naime, poznato je da EU kao uvjet za pristupanje od država kandidatkinja traži smanjivanje subvencija za poljoprivredu i povlačenje niza drugih mjera u liberalizaciji agrara. A Tomčić i ostala ekipa iz HSS-a se pred javnošću i svojim biračima hvale upravo tim da je HHS u ovoj Vladi pridonio tome da se subvencije seljacima povećaju četiri puta u odnosu na HDZ-ovu vlast.

Jedna od najzanimljivijih internih stranačkih bitaka koja bi umnogome mogla odrediti ove izbore vodi se, međutim, barem kako tvrde informatori tjednika Feral Tribune, u HDZ-u. Prema tim informacijama, predsjednik Ivo Sanader još uvijek se nije odlučio između opcija koje predlažu Miomir Žužul i Vladimir Šeks. Žužul navodno traži od Sanadera da ide u postizbornu koaliciju s HSS-om i DC-om, dok Šeks zahtijeva postizbornu koaliciju s HSLS-om, DC-om i HSP-om. Žužul, navodi se, smatra Dražena Budišu i HSLS nesigurnim partnerom, a HSP nepoželjnim zbog "crne" prošlosti. Šeks, pak, drži kako bi formiranje vlade s HSS-om sasvim umanjilo vjerodostojnost HDZ-a pred biračima.

Nema dvojbe da je upravo pitanje vjerodostojnosti najveći problem svim strankama na hrvatskoj političkoj sceni. Gotovo ni jedna stranka svoj program ni posljedice koje će provođenje tog programa postići nisu u stanju jasno predočiti samima sebi, a kamoli biračima. Svaka se hrvatska politička stranka doslovno guši u brojnim proturječnostima unutar sebe same. To je svakako najupečatljivije na primjeru odnosa političke elite prema Europskoj uniji, Haagu i nekim zakonskim projektima.