Vjesnik: 24. 10. 2003.
Izetbegović bio pod istragom zbog zloči
na pripadnika Armije BiH nad Hrvatima i SrbimaPotvrda iz Haaga da je Izetbegović bio osumnjičenik, udarac je za posthumne pokušaje da se amnestira Izetbegović i njegova administracija za ono loše što su učinili, uz dobre stvari za koje je Izetbegović svakako dobio počasti
SARAJEVO, 23. listopada - Alija Izetbegović bio je sve do trenutka smrti pod istragom Haaškoga suda (ICTY), i to u svojstvu osumnjičenika! Ova vijest, koju je u srijedu potvrdila glasnogovornica Tužiteljstva ICTY-ja Florence Hartman, potvrđena je na dan kada je u nazočnosti stotinu tisuća svojih štovatelja, Izetbegović pokopan na sarajevskom groblju Kovači.
Dolazak glavne haaške tužiteljice očekivan je u Sarajevu u četvrtak kasno poslijepodne i javnost u Bosni i Hercegovini s velikim je zanimanjem očekivala od Carle del Ponte pojašnjenja o istrazi koju je protiv Izetbegovića vodilo Tužiteljstvo ICTY-ja. Pitanje je, naravno, koliko su službenici Haaškog suda - sada kada je istraga protiv Izetbegovića prekinuta zbog njegove smrti - spremni g
ovoriti o ovom slučaju.No, može se nagađati o tome što je mogao biti predmet istrage protiv Izetbegovića. Štoviše, nema nikakve sumnje da je riječ o zločinima koje su tijekom rata u BiH počinili pripadnici Armije tadašnje Republike BiH nad hrvatskim i srps
kim civilima i zarobljenim vojnicima.»Haag analizira dokumentaciju protiv Izetbegovića. Svaki dokazni materijal procijenimo i onda donesemo odluku, jer ja, kao tužitelj, ne želim dogovarati suđenje ako znam da će biti donesena oslobađajuća presuda«, rekla je sredinom srpnja u Banjoj Luci Carla del Ponte odgovarajući na izravno pitanje što je s kaznenim postpukom protiv bivšeg bošnjačkoga lidera.
Naime, Ured vlade Republike Srpske za suradnju s Haaškim tribunalom i jedna udruga koja navodno okuplja preživjele Srbe iz logora koje su u ratu držali pripadnici Armije Republike BiH uputili su u Den Haag prilično obimnu dokumentaciju koja bi trebala posvjedočiti o Izetbegovićevoj odgovornosti za zločine.
I srbijanski ministar pravde Vladan Batić, je potkraj svibnja ove godine, tijekom razgovora s Carlom del Ponte zatražio odgovor zašto Tužiteljstvo ICTY-ja još nije podiglo optužnicu protiv Izetbegovića »kada je cijeli svijet vidio zločine u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu i u Tuzli 1992. godine«. Batić je aludirao
na presijecanje kolona JNA koje su se povlačile iz tih gradova, a po njegovoj interpretaciji glavna haaška tužiteljica »nije imala odgovor na pitanje zašto Izetbegović još nije optužen«.U nekim radikalnim srpskim krugovima, to je iskorišteno za plasiranje teze po kojoj je ICTY pristran i ne želi podići optužnicu protiv Izetbegovića i već jednostavno - suočen s dokazima - čeka da ovaj umre.
Uz spomenute napade na kolone JNA, Srbi su Izetbegovića optuživali za formiranje logora - poput onog u Tarčinu i sarajevskoj vojarni Viktor Bubanj- gdje su bili zatočeni, mučeni i zlostavljani srpski civili. Po tvrdnjama udruge srpskih logoraša, čak 55.000 Srba je prošlo kroz te logore. Također, Izetbegović je navodno znao i mogao spriječiti zločine koji su pripadnici Armije BiH počinili nad Srbima u različitim dijelovima BiH, uključujući i one za koje je sada pred Tribunalom optužen Naser Orić. Također se tvrdi da je Izetbegović imao blagonaklon odnos prema Mušanu Topaloviću-Cavi, odgovornom za smaknuća srpskih civila u Sarajevu, te da ga se odlučio riješiti tek u listopadu 1993. godine kada je ovaj počeo ugrožavati njegovu vlast.
Slične optužbe na račun Izetbegovića dolazile su i iz hrvatskih krugova, a također se tvrdi da je Izetbegović imao »objektivnu odgovornost«. Naime, da je znao, da je mogao spriječiti ili nije kaznio počinitelje zločina nad hrvatskim civilima poput onih u hercegovačkim selima Grabovici i Uzdolu ili u srednjoj Bosni, u Križančevom selu i Buhinim kućama…
Izetbegovićevi stranački kolege i bivši suradnici u povodu njegove smrti mnogo su puta tvrdili da je Izetbegović zapravo zaslužan zato što su primjeri osvete i zločina koji su počinili pripadnici Armije BiH bili navodno tek »izolirani incidenti«.
»U Bosni bi, da nije bilo Izetbegovića, bilo mnogo više krvi«, rekao je primjerice Haris Silajdžić. »Izetbegović je zaslužan što bosanski Srbi i bosanski Hrvati danas nemaju Srebrenicu, Kozarac, Ahmiće, Brčko, Zvornik, Višegrad, Foču…«, naglasio je tijekom ceremonije Izetbegovićevog posljednjeg ispraća Sulejman Tihić, član Predsjedništva BiH.
No, mnogi se, posebno obitelji žrtava, teško mogu složiti s ovakvim tvrdnjama, premda je činjenica da su u odnosu na Srbe, Bošnjaci počinili neusporedivo manje zločina. Potvrda iz Haaga da je Izetbegović bio osumnjičenik, udarac je za posthumne pokušaje da se amnestira Izetbegović i njegova administracija za ono loše što su učinili, uz dobre stvari za koje je Izetbegović svakako dobio počasti.
Alenko Zornija