Vjesnik: 06. 11. 2003.
Carla del Ponte protiv Europe
ZAGREB, 5. studenoga - »Izručivanje generala Gotovine ne bi smio biti uvjet za početak pregovora o članstvu Hrvatske u Europskoj uniji. Ta dva pitanja treba odvojiti«, rekao je 30. listopada u Zagrebu njemački kancelar Gerhard Schröder.
»Iznenađena sam Schröderovom izjavom. Morat ću s njime razgovarati kako bih mu objasnila da je za Hrvatsku krajnje vrijeme da izruči Gotovinu«, rekla je 4. studenoga u Beču Carla del Ponte na konferenciji za novinare u sjedištu OESS-a.
Hoće li haaška tužiteljica na red pozvati i Europski parlament koji je, također 4. studenoga, na zasjedanju u Bruxellesu o istoj temi zaključio da »u izvješću o Jugoistočnoj Europi nema Gotovine jer se jednom jedinom negativnom točkom ne smiju umanjiti važnost i veličina napretka Hrvatske«?
Bruxellesko je izvješće to neobičnije što ga je podnio Joost Lagendijk, parlamentarac iz Nizozemske, zemlje koja slijedi britanski primjer, a Britanci pak američki stav - pritisak na Hrvatsku kad je riječ o suradnji s Haagom. Uza sve, Europski je parlament pohvalio Hrvatsku, koja nije potpisala sporazum o izuzimanju američkih građana iz jurisdikcije Međunarodnog kaznenog suda.
Čim je izvješće iz Beča pročitano Vjesniku, u razgovoru koji je uslijedio s dužnosnikom iz neposredne blizine Carle del Ponte čulo se upozorenje: »Što mislite, zašto haaška tužiteljica ovih dana uporno sastanči s brojnim američkim dužnosnicima? U njihovoj blizini su i odvjetnici haaškoga bjegunca«.
Naknadnom provjerom u Haagu, Vjesnik je dobio potvrdu da je takvih sastanaka bilo. Smisao im je sklapanje neke vrste nagodbe na relaciji »tužiteljstvo - odvjetnici - Amerikanci«. Nakon te informacije razumljivija postaje i izjava američkog veleposlanika za ratne zločine Pierre-Richarda Prospera, koji je u Zagrebu rekao »da nikakva popusta za Hrvatsku nema, niti treba vjerovati vlastima koje nisu uhvatile i izručile optuženika Haagu«. Nakon toga uslijedilo je izvješće Vijeću sigurnosti, pa pooštrenje ocjena u Luxembourgu, da bi u Beču Carla del Ponte otišla najdalje.
Te poznate činjenice imaju smisla u sklopu spomenutog tužiteljičinog paktiranja s američkim pravnicima i Gotovininim odvjetnicima, među kojima je i branitelj Luka Mišetić, odvjetnik s američkom licencom. I taj raspored sudionika dogovora o Gotovini pokazuje kako bi se lako moglo dogoditi da do sporazuma s Gotovinom dođe onda kad Hrvatska propusti sve svoje integracijske rokove. Bilo bojkotom britanskog i nizozemskog parlamenta da ratificiraju hrvatski Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, bilo da se na nekoj novoj tribini Carla del Ponte ponovo oglasi i usprotivi da Hrvatska dobije status kandidata za EU.
Iz istih diplomatsko-pravničkih izvora doznaje se da je Gotovina nedavno ponovio svoje uvjete za predaju. Prvo nekoliko dana na slobodi u Zagrebu, zatim susret s istražiteljima (?) i davanje iskaza o optužnici. Nakon toga Gotovina traži da se prihvati njegova punomoć braniteljskoj ekipi za zastupanje na Haaškom sudu i stavljanje na uvid dokumentacije kojom raspolaže tužiteljstvo.
Ako je vjerovati tim izvorima, Carla del Ponte zapravo »pregovara« o okolnostima u kojima bi ona, uz suradnju američkih savjetnika i Gotovininih branitelja, cijelu operaciju predaje obavila »bez Hrvatske«, zadržavajući si pravo da vlast u Zagrebu i dalje drži na kratkoj uzici kritike zbog neizručenja.
Prema nekim najavama Carla del Ponte mogla bi posjetiti i sjedište NATO-a. Jer, govoriti NATO-dužnosnicima - bez obzira na mjere osobne sigurnosti zbog kojih je nedavni susret u Bruxellesu otkazala - znači obratiti se konzervativnom dijelu europske politike, računajući na pritisak na vlade država koje predstavljaju u toj vojnoj asocijaciji.
Već u sljedećih nekoliko dana bit će jasno je li paktiranje s Amerikancima jače od europskoga pragmatizma prema Hrvatskoj. Da bi u ishod bila sasvim sigurna, jer Amerikanci su najveći financijeri haaškoga proračuna koji će iduće godine iznositi 250 milijuna dolara, Carla del Ponte je spremna za rat »protiv Europe«.
Vlado Rajić