Na jugoistoku Europe postaje sve jasnije da je europski kontinent premrežen regionalnom i prekograničnom suradnjom koja koristi svima, a EU takvu suradnju potiče / Otpori uspostavi novih granica hrvatskih regija su besmisleni - uvjet EU-a je podjela članica na regije koje će moći dobivati razvojnu pomoć / EU ne daje pomoć jednoj članici zato što je cijela zemlja nerazvijena ili podrazvijena, nego sve promatra na razini regija koje se mogu statistički iskazivati i pratiti

ZAGREB, 6. studenoga – Riccardo Illy, bivši gradonačelnik Trsta, predsjednik pokrajine Furlanije-Julijske krajine, boravio je u Zagrebu da bi objasnio svoju zamisao o stvaranju euroregije s Istrom i Hrvatskom, koju podupire i predsjednik pokrajine Koruške Jörg Haider. Inicijative za regionalnu suradnju u bivšoj Jugoslaviji, a posebice u Hrvatskoj, nakon osamostaljenja su uglavnom izazivale strahove od pokušaja nekih novih preslagivanja u regiji, pa bivši tršćanski gradonačelnik s idejom nije zakasnio. Postupno je, sa sve višim stupnjem integracija u EU, na jugoistoku Europe postalo sve jasnije da je europski kontinent premrežen regionalnom i prekograničnom suradnjom koja koristi svima, a Europska unija takvu suradnju potiče.

Ministar vanjskih poslova Tonino Picula i predsjednik Stjepan Mesić razgovarali su s Illyem i Hrvatska je podržala sve oblike regionalne suradnje, uključujući i suradnju u sklopu euroregije, za koju se Illy zalaže. No, Hrvatska sama mora obaviti još jedan važan posao. Mora – unatoč velikim unutarnjim otporima – odrediti nove granice hrvatskih regija da bi mogla koristiti fondove Europske unije za razvoj tih regija.

U prošle četiri godine nitko iz vlasti nije želio komentirati pitanje razgraničenja regija, uz izgovor da je riječ o »politički osjetljivom pitanju«. Taj je oprez donekle razumljiv, jer su se tom procesu prije dvije godine usprotivili čelnici svih naših županija. No, oprez je suvišan, a žučljive rasprave besmislene. EU ne zanimaju naše administrativne podjele na županije, koje su političarima važne. Da bi mogla koristiti novac EU-a za regionalni razvoj, Hrvatska mora napraviti novu, usporednu regionalnu podjelu za »europsku upotrebu«.

Kako to zahtijevaju pravila EU-a, novi je ustroj važan radi osposobljavanja i jačanja regionalnog razvoja i, naravno, novca koji EU dodjeljuje za razvoj zemalja članica. S razvojnog aspekta, postojeća administrativna podjela nije toliko važna i EU ne traži njezinu promjenu.

Mnogo je važnija ona druga, statistička nomenklaturna podjela na regije, koje će u budućnosti omogućiti što veće korištenje strukturnih, razvojnih i regionalnih fondova EU-a. Hrvatska, dakle, ne treba mijenjati današnju administrativnu podjelu. EU ne daje pomoć jednoj članici zato što je cijela zemlja nerazvijena ili podrazvijena u odnosu na europski prosjek, nego sve promatra na razini regija koje se mogu statistički iskazivati i pratiti.

U zemljama EU-a postoje regije s 800.000 do tri milijuna stanovnika i u izravnom su odnosu s razvojnim fondovima EU-a. Ako je bruto domaći proizvod manji od 75 posto prosjeka EU-a, regija ima pravo koristiti novčanu pomoć. Hrvatska zato treba pažljivo izabrati četiri ili pet regija koje se ne moraju poklapati s administrativnim.

Sve postojeće podjele neće imati nikakva učinka, pa je nerealno očekivati da će, primjerice, Istra ili Međimurje kao samostalne jedinice moći dobivati pomoć EU-a. Regije moraju okrupnjavati.

Regionalni fondovi EU-a snažan su instrument razvoja, što je uvelike pomoglo nerazvijenim dijelovima juga Italije i Španjolske. Španjolska je primljena u EU 1986. godine, a pravo na korištenje regionalnih fondova ima do 2006. godine. Slovenija je prije završetka pregovora pokušala zemlju podijeliti na dva dijela da bi barem jedan zadovoljio kriterij podrazvijenosti, no tu je podjelu Europska komisija odbacila. Slovenija je jednostavno premala, pa iz tih fondova novac neće dobiti.