Vjesnik: 10. 11. 2003.
Pripremljena masovna tužba Srebreničana protiv Nizozemske
Tužbu će podnijeti sudu u Haagu međunarodni tim odvjetnika u roku od dva mjeseca u ime 8000 žrtava pokolja u Srebrenici koja je bila tzv. zaštićena zona UN-a , koju su osiguravali nizozemski vojnici / Pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu tražit će se odšteta za svaku žrtvu
SARAJEVO, 9. studenoga Od Vjesnikova dopisnika) - U roku od dva mjeseca, odvjetnici koji zastupaju obitelji oko osam tisuća žrtava pokolja u Srebrenici podnijet će tužbu protiv Nizozemske pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu, tražeći naknadu materijalne štete. »Podnošenje tužbe u Nizozemskoj i u Sjedinjenim Državama sljedeći je korak u traženju odgovarajuće i pravične naknade za patnje preživjelih Srebreničana, rekao je novinarima u subotu u Sarajevu Alexander Reus iz Odvjetničke tvrtke Becker&Pollakow, predstavnik američkog tima odvjetnika angažiranih na ovom slučaju.
Pojašnjeno je da projekt uključuje vođenje sudskog, izvansudskog i svih drugih postupaka s ciljem utvrđivanja odgovornosti za zločin koji se dogodio u Srebrenici, te da se želi postići davanje naknade obiteljima čiji su najbliži nestali i poginuli u Srebrenici. U srpnju 1995. godine, vojska bosanskih Srba zauzela je tadašnju »sigurnu zonu« UN-a Srebrenicu koju je štitilo nešto više od tisuću lako naoružanih nizozemskih mirovnjaka. Nakon ulaska u grad, Mladićevi vojnici ubili su tisuće muškaraca, zarobljenih vojnika, ali i civila, staraca, žena i djece.
»Naporno smo radili pune dvije godine i sada možemo reći da imamo pripremljen slučaj za sud, odnosno imamo pripremljene podatke o 8000 tužitelja, imamo razrađen činjeničnu i pravnu osnovu tužbenog zahtjeva i punu pomoć Međunarodnog odvjetničkog tima, ističe Semir Guzin, član tima odvjetnika iz Mostara koji uz američke i nizozemske odvjetnike zastupaju obitelji Srebreničana. Uz Guzina, na ovom poslu angažirani su i mostarski odvjetnici Miro Kebo, Mensud Đonko, i Faruk Čupina
Prikupljanje podataka za ovu tužbu počelo je još 2001. godine kad su građani Srebrenice i drugih općina koji su bili u »zaštićenoj zoni« za vrijeme pada ovog područja, pozvani da ispune formulare i ostalu dokumentaciju potrebnu za pokretanje tužbe. Oni su morali priložiti tzv. kućnu listu, rodni list nestalog, smrtovnicu za ubijenog i potvrdu Državnog povjerenstva za traženje nestalih.
Munira Subašić iz udruge »Majke enklave Srebrenica i Žepa«, koja zajedno s odvjetnicima radi na pripremanju tužbe, rekla je da je smisao postupka dobivanje odštete za obitelji čiji su članovi nestali ili pognuli u srebreničko masakru. »Novac neće vratiti obiteljima njihove poginule, ali bez tužbe protiv onih koji su odgovorni za zločin i novčane naknade, nema pravde, ustvrdila je Subašić.
Ista skupina odvjetnika koja sada najavljuje tužbu, još je potkraj prošle godine uputila Ujedinjenim narodima zahtjev za isplatu novčane naknade obiteljima srebreničkih žrtava. »U BiH živi tisuće obitelji ubijenih Srebreničana čije supruge i djeca preživljavaju s nekoliko stotina konvertibilnih maraka mjesečno. Isplata naknade štete toj djeci otvara mogućnost za bolju perspektivu.
Isplata odštete je moralna obveza UN-a, jer ta organizacija snosi dio odgovornosti za srebreničku tragediju. Odgovornost UN-a ogleda se u pogrešnom konceptu zaštićene zone i u neizvršavanju vlastitog mandata. Zbog moralnih načela na kojima se temelji organizacija UN-a, zahtjevi Srebreničana ne bi smjeli biti odbijeni. Zbog toga će oni zahtijevati pojedinačnu odštetu za svakog člana obitelji, a o iznosima će se naknadno raspravljati, govorio je tada odvjetnik Guzin.
O visini eventualne odštete tada se nije govorilo no, predstavnici obitelji odbili su od Međunarodnoga fonda Vijeća sigurnosti navodno ponuđenu odštetu od po 15.000 maraka po osobi, što znači da će i visina odštetnoga zahtjeva u tužbi protiv Nizozemske i SAD vjerojatno biti iznad spomenutog iznosa.
Nizozemsku se, naravno, tereti zbog uloge njezinih vojnika u padu Srebrenice. Pripadnici nizozemskog bataljuna, naime, praktično su prepustili »sigurnu zonu« Vojsci Republike srpske (RS), što do danas izaziva kontroverze u javnosti. Nakon objavljivanja izvješća o ovom slučaju i potvrđivanja odgovornosti Nizozemaca, tadašnja nizozemska vlada na čelu s premijerom Wimom Kokom podnijela je u travnju 2002. godine kolektivnu ostavku.
Kako se tvrdi, srebrenička tužba bit će druga velika »masovna tužba« u povijesti europskog pravosuđa nakon holokausta, no jasno je da će biti riječ o vrlo neizvjesnom sudskom procesu, budući da je pitanje odgovornosti svih povezanih sa srebreničkom tragedijom izuzetno kontroverzno pitanje.
Odvjetnici članova obitelji stradalih u Srebrenici kažu da će se tijekom procesa pozivati na odredbe međunarodnog prava, te da se prilikom eventualnog utvrđivanja visine odštete otvara mogućnost da tužitelji podnesu zahtjev i za naknadu štete, primjerice, za pretrpljenu psihičku bol radi napuštanja doma ili za nanesenu duševnu bol jer niti osam godina nakon nestanka članova svojih obitelji ne znaju ništa o njihovoj sudbini.
Alenko Zornija