Čak 71 posto ispitanika smatra da su odnosi sa Srbijom i Crnom Gorom loši, a njih 67 posto isto smatra kad je riječ o odnosima sa Slovenijom / Mišljenje građana o odnosima sa Slovenijom treba svakako povezati s proglašenjem isključive ekološko-ribolovne zone, s neriješenim graničnim problemima, s povratom duga Ljubljanske banke te s dugotrajnim problemom s hrvatskim vlasništvom u nuklearnoj elektrani Krško

ZAGREB, 11. studenoga - Srbija i Crna Gora i Slovenija su zemlje s kojima Hrvatska ima najlošije odnose, smatraju hrvatski građani. To pokazuju rezultati Pulsove ankete, koju je naručila Vlada, a koja je telefonski provedena pokraj listopada na uzorku od 1000 ispitanika. Čak 71 posto ispitanika smatra da su odnosi sa Srbijom i Crnom Gorom loši, a njih 67 posto isto smatra kad je riječ o odnosima sa Slovenijom. Valja napomenuti da građani trenutačno smatraju da Hrvatska ima najlošije odnose sa Slovenijom.

Mišljenje građana o odnosima sa Slovenijom treba svakako povezati s proglašenjem isključive ekološko-ribolovne zone, s neriješenim graničnim problemima te s povratom duga Ljubljanske banke. Tomu treba dodati i dugotrajne probleme s hrvatskim vlasništvom u nuklearnoj elektrani Krško.

Kada je riječ o proglašenju isključive ekološko-ribolovne zone, ispitanici u Pulsovoj anketi u 48 posto slučajeva podupiru isključivi gospodarski pojas, a njih 31 posto daje prednost proglašenoj ekološko-ribolovnoj zoni. Proglašenju gospodarskog pojasa skloniji su građani Dalmacije, Primorja i Istre, kao i glasači oporbe. Oni koji podupiru ekološko-ribolovnu zonu uglavnom su građani Like i Banovine te glasači vladajuće političke opcije. Međutim, razlike između glasača pozicije i opozicije glede toga pitanja su male - za gospodarski pojas očitovalo se 45 posto glasača pozicije, 56 posto glasača opozicije, a 41 posto je neodlučnih. Za ekološko-ribolovnu zonu očitovalo se 36 posto glasača pozicije, 30 posto glasača opozicije, a čak 35 posto ih je neodlučnih.

Kao osnovni razlog za proglašenje gospodarskog pojasa građani u 28 posto slučajeva kao razlog navode rečenicu »to je naše«, a njih 18 posto smatra da je proglašenje gospodarskog pojasa pravo svake države, pa tako i Hrvatske. Oni koji zastupaju opciju proglašenja ekološko-ribolovne zone, kao razlog (19 posto) navode ekološku zaštitu mora, njih 14 posto smatra da je ekološko-ribolovna zona umjerenija odluka koja manje šteti Hrvatskoj u međunarodnim odnosima, a 13 posto ispitanika vjeruje da će se time zaustaviti nekontroliran izlov ribe. No, velika većina, njih 64 posto, smatra da je Hrvatska trebala zaštititi svoje more, bez obzira na eventualne konsekvence iz Europske unije.

Hrvati i dalje smatraju da najbolje odnose imamo s Njemačkom, na drugom je mjestu Mađarska, na trećem Austrija, a na četvrtom Italija. Što se tiče odnosa sa Bosnom i Hercegovinom, mišljenja su vrlo podijeljena. Odnose s BiH dobrima ocjenjuje 43 posto ispitanika, donekle lošima 17 posto, a vrlo dobrima 20 posto.

No, glasačima nije prioritet briga Hrvatske o Hrvatima u BiH, što pokazuje i postotak neodlučnih koji se kreće između 29 i 27 posto, a vrlo je sličan stav ispitanika i o odnosu vlasti prema braniteljima Domovinskog rata. Trećina građana smatra da se Vlada prema braniteljima odnosi uglavnom dostojanstveno, trećina da se braniteljima previše ne pridaje pozornosti, a trećina da se Vlada prema njima odnosi nedostojanstveno.