Najveća enigma predstojećih izbora, HSS Zlatka Tomčića, i dalje ne želi reći kojem će se taboru prikloniti nakon nedjelje / Pragmatični šef HSS-a već je izjavio da ne robuje ideološkim podjelama i da su njegovoj stranci prihvatljivi svi partneri, od lijevog do desnog centra, čime si je otvorio širok manevarski prostor / Na temelju nedavnih istraživanja, HSS-ovo je biračko tijelo ipak sklonije koaliranju sa SDP-om nego s HDZ-om

ZAGREB, 17. studenoga - Odbrojavanje do otvaranja birališta 23. studenoga praktički je počelo, a neizvjesnost je, kad je riječ o izbornom ishodu, veća nego ikad. Situacija je toliko nejasna i neizvjesna da se iz dana u dan, na temelju raznoraznih anketa, mijenja slika buduće vlasti. Čas je u prednosti lijeva, čas desna koalicija, u kampanju se uvlače najjači aduti i zaoštravaju napadi na protivnike. Najveća enigma predstojećih izbora, HSS Zlatka Tomčića, i dalje ne želi reći kojem će se taboru prikloniti nakon nedjelje.

Iako »seljaci« još od proljeća tvrde da će o potencijalnim koalicijskim partnerima razmišljati tek u izbornoj noći, kad budu poznati rezultati, malo tko u to vjeruje u potpunosti. No, točan odgovor u ovo predizborno vrijeme na pitanje koga će Tomčić radije izabrati za partnera - Račana ili Sanadera - bio bi zapravo samo puko nagađanje. Jer, pragmatični šef HSS-a već je izjavio da ne robuje ideološkim podjelama i da su njegovoj stranci prihvatljivi svi partneri, od lijevog do desnog centra. Time si je otvorio širok manevarski prostor i vjerojatno je točno da još važe kojoj se opciji prikloniti.

Ako nakon SDP-a bude koalirao s HDZ-om, malo tko će mu to zamjeriti, barem ne onako kako se to, na primjer, zamjera HSLS-u i Draženu Budiši. To je zato što bi Tomčić lako mogao naći uporišne točke i za koaliciju s desnim i za ponovnu koaliciju s lijevim strankama. Na ruku mu ide i stav europskih konzervativnih i narodnjačkih stranaka s kojima HSS ima bliske odnose a koje bi, nije tajna, HSS radije vidjele u koaliciji sa srodnim strankama, dakle DC-om, HSLS-om i HDZ-om. Tomčiću to naravno diže cijenu i osigurava bolje pozicije za pregovore s lijevom opcijom.

Hadezeovci su »seljake« nazvali trgovačkom strankom koja podjednako sa SDP-om snosi odgovornost za stanje u državi. Za golem uvoz hrane optuženi su upravo HSS-ovci, »jer se na uvozu hrane bogati uvoznički lobi koji kontrolira HSS«. I Tomčić je prozvan zbog sukoba interesa, jer njegova tvrtka posluje s državom.

Iako iz cijele te kakofonije proizlazi da tako ljuti neprijatelji nemaju nakon izbora što tražiti skupa, od Sanaderovih najbližih suradnika dolazi zaključak da postizborna koalicija s HSS-om nije isključena, jer je Tomčić za vlast spreman mnogo toga otrpjeti.

HSS je odlično iskoristio svoju poziciju u aktualnoj koaliciji, pogotovo nakon što je iz nje izašao HSLS. Najveća zasluga za to sigurno pripada Tomčiću koji je sa 16 saborskih mandata, odnosno desetak posto osvojenih glasova i pozicijom šefa Sabora, osigurao da HSS ima podjednaku političku moć kao i SDP. Ni jedna važna odluka u državi nije mogla biti donesena bez HSS-ove suglasnosti i time je njegova stvarna politička moć bila daleko veća od one osvojene na izborima. Vjerojatno će tako biti i u budućoj koalicijskoj vladi, bila ona lijeva ili desna, ako u njoj bude HSS. Račanu nije bilo lako s Tomčićem, a neće biti lako ni jednom premijeru sve dok HSS bude faktor koji odlučuje izbornog pobjednika.

Predizborne ankete HSS-u daju oko 10 posto glasova, a »seljaci« priželjkuju 15 posto. No, i 10 posto im je dosta da (p)ostanu čimbenikom bez kojeg se ne može. Tomčić je odbio, kako voli reći, »sirenski zov« i HDZ-a i HSLS-a i DC-a za stvaranje predizborne koalicije. No, ni SDP-u nije želio reći da. Iako je HSS dosad na izbore izlazio u koalicijama, ovaj je put Tomčić poručio da je prošlo vrijeme dogovorne demokracije i da birači svoj glas žele dati određenoj stranačkoj opciji, a ne grupaciji stranaka. Većina analitičara taj stav ipak tumači čistim pragmatizmom koji će rezultirati izborom koalicijskih partnera prema načelu »tko da više«.

Ivana Knežević