ZAGREB - Hrvatska će u 2003., prvi put nakon 1726. godine kada je imala pet puta manje stanovnika, imati ispod 40 tisuća živorođene djece, upozorio je u ponedjeljak na okruglome stolu Ureda za obitelj Hrvatske biskupske konferencije demograf prof. dr. Jakov Gelo. Sve je vjerojatnije da će se jedina županija koja je u prošloj godini imala veći broj živorođenih od umrlih, Splitsko-dalmatinska, u ovoj godini prikloniti ostalima.

Gelo je podsjetio i na rezultate s posljednjeg popisa stanovništva, prema kojima u Hrvatskoj čak 30 posto obitelji nema djece, a dvije trećine obitelji je bez ili samo s jednim djetetom. Hrvatska je, osim toga, prema statistikama UN-a, jedna od tri zemlje svijeta u kojima je najprije stopa fertiliteta pala ispod 2,1 djeteta, koliko je potrebno za obnavljanje stanovništva. Ekonomist prof. dr. Mate Babić iznio je procjene da će Hrvatska u idućih pet godina uvesti oko 100.000 radne snage, najvjerojatnije iz susjednih zemalja.

Ono što, pak, pruža razlog za "demografski optimizam", kako je kazao demograf prof. dr. Anđelko Akrap, jest nedavno istraživanje Državnog zavoda za obitelj, materinstvo i mladež, provedeno na uzorku od 1220 žena u dobi od 20 do 35 godina. Naime, žene u toj dobi bi željele u prosjeku imati 2,7 djece, kada bi im se za to osigurali uvjeti poput stambenog zbrinjavanja, zapošljavanja i sprječavanja diskriminacije majki od strane poslodavaca. Samo deset posto žena u toj dobi su kućanice, što znači da žene uglavnom žele raditi, a 97 posto ispitanica smatra da brak nije zastarjela institucija.

M. CVRTILA