Najviši HDZ-ovi dužnosnici koji se imaju namjeru baviti vanjskom politikom, uključujući i najvjerojatnije novog ministra vanjskih poslova Miomira Žužula, ovih dana već intenzivno razgovaraju sa stranim veleposlanicima u Zagrebu. Sasvim je izvjesno da će poruke o opasnostima oklijevanja u vezi s haaškim pitanjima dobiti i od europske i od američke diplomacije / HDZ će obnavljajući suradnju sa SAD imati iznimno tešku zadaću, jer je bivša vlast zbog pogrešnog stava da se treba opredijeliti između SAD-a i Europe, porušila mnoge mostove s Washingtonom

Novoj vladi u Hrvatskoj na čelu s HDZ-om ovom se izbornom pobjedom nameće rješavanje cijelog niza važnih političkih pitanja s kojim će se morati suočiti vrlo brzo i efikasno, i to iz najmanje dva razloga; prvo, jer to u četiri godine mandata nije napravila prethodna koalicija, a drugo, jer HDZ mora, zbog naslijeđa iz prošlosti, dodatno dokazati da nema namjere vraćati se na staru političku praksu. Kada je riječ o političkim uvjetima Europske unije, sasvim je sigurno da će ključno pitanje biti suradnja s Haaškim sudom. Vjerojatni budući premijer Ivo Sanader vrlo brzo će iz Haaga dobiti »novogodišnji dar« u obliku već ranije najavljivanih novih optužnica. Stoga će se vrlo brzo pokazati ima li nova vlast snage i hrabrosti da se suoči s ovim važnim pitanjem koje se tiče funkcioniranja pravne države, jednog od temeljnih preduvjeta o kojima se, kako je to naglasio Verheugen za posljednjeg posjeta Zagrebu, ne pregovara. Za razliku od Račanove koalicije kojoj se a priori vjerovalo i koja je imala za rješavanje tog pitanja podosta vremena, Sanaderov će tim u vrlo kratkom razdoblju morati dokazati kako je sposoban Hrvatsku uvesti u ključne integracije i ispuniti sve potrebne uvjete. Za taj proces nova će vlada imati samo oko dva mjeseca, jer već u ožujku sljedeće godine Europska će komisija imati mišljenje o tome je li Hrvatska sposobna za početak pregovora o punopravnom članstvu u Europskoj uniji.

Najviši HDZ-ovi dužnosnici koji se imaju namjere baviti vanjskom politikom, uključujući i najvjerojatnije novog ministra vanjskih poslova Miomira Žužula, ovih dana već intenzivno razgovaraju sa stranim veleposlanicima u Zagrebu. Sasvim je izvjesno da će poruke o opasnostima oklijevanja u vezi s haaškim pitanjem dobiti i od europske i američke diplomacije. Svako eventualno opiranje suradnji s Haaškim sudom i ispunjenju ostalih političkih preduvjeta, dovelo bi do odgađanja ispunjenja hrvatskih europskih ambicija na podosta vremena.

Hrvatsko napredovanje prema članstvu u NATO-u je manje-više zacrtano. Trenutačno je u tijeku drugi ciklus MAP-a, NATO-ova programa koji omogućava države u članstvo tog političko-vojnog saveza. Treba svakako napomenuti da su politički uvjeti za NATO jednaki onima u Europskoj uniji, pa će se tako i na drugoj bruxelleskoj adresi pomno promatrati potezi nove vlade u vezi s pitanjima povratka izbjeglica i njihove imovine, reforme pravosuđa, suradnje s Haaškim sudom i tretiranja medija. Nova bi vlada svakako trebala izbjeći reakcije i ponašanje kakvo je u predizbornoj kampanji pokazao Andrija Hebrang, najavivši da će u HV vratiti sve generale koje je predsjednik Mesić umirovio.

Za Europsku uniju, a posebice za NATO, najvažnija je civilna kontrola oružanih snaga i strogo odvajanje vojske od politike. Mesićev potez umirovljenja generala 2000. snažno je pridonio poboljšanju rejtinga Hrvatske u svim međunarodnim organizacijama. Zbog temeljnog principa da se vojska ne smije petljati i baviti politikom, Turska kao višegodišnji Unijin kandidat ne može dobiti datum za početak pregovora o punopravnom članstvu, Wesley Clark, bivši zapovjednik NATO-a za Europu, dobio je otkaz onoga trenutka kada je javno komentirao politiku NATO-ovih napada na tadašnju SRJ. HDZ će u vezi s obnovom suradnje sa SAD-om imati iznimno tešku zadaću jer je bivša vlast zbog pogrešnog stava da se treba opredijeliti između SAD-a i Europe, porušila mnoge mostove s Washingtonom.

Kada Hrvatska postane članica, može se naći u situaciji da NATO od nje traži slanje postrojbi u roku 24 sata. To je nemoguće izvesti ako je za takvu odluku potrebna saborska rasprava i dvotrećinska većina. Nova će vlast također morati obnoviti konstruktivan dijalog sa susjedima, posebice onim zapadnim - Italijom i Slovenijom, kada je riječ o ublažavanju loše pripremljene odluke o proširenju jurisdikcije na Jadranu.

Na unutarnjem planu nova se vlast mora pobrinuti da se promijeni položaj Ministarstva vanjskih poslova i diplomacije. U protekle četiri godine, zbog besplodnih koalicijskih kompromisa, diplomacija je gubila važnost kao ključan sukreator vanjske politike. Ministarstvo vanjskih poslova neopravdano je stavljeno na razinu ostalih ministarstava, a ministar vanjskih poslova čak nije bio ni član Vladina užeg kabineta. Takav je trend pridonio slabljenju diplomacije unutar sustava, vanjskom su se politikom bavili svi, što je često nanosilo velike štete. Nova hrvatska vlast ima jako malo vremena i iznimno mnogo posla, a najviše joj je potreban osjećaj odgovornosti. O njemu će izravno ovisiti daljnji napredak ove zemlje i kvaliteta života svih njezinih građana.