Od ukupno 3.732.394 registrirana birača, izborima ih je u proteklu nedjelju pristupilo 2.466.377 (66,08 posto) od čega je važećih glasova bilo 2.409.136, a nevažećih 57.241 ili 2,32 posto. Na razini cijele Hrvatske, s premoći u osam od deset izbornih jedinica, najbolji rezultat postigla je Hrvatska demokratska zajednica osvojivši 800.457 ili 33,23 posto glasova. Uz HDZ, jedina stranka koja je, sama ili s koalicijskim partnerima IDS-om, Librom i LS-om, osvojila mandate u svim izbornim jedinicama jest SDP, dobivši povjerenje 560.534 birača ili 23,27 posto. Daleko iza ostali su HNS, HSS i HSP, čime se iscrpljuje lista stranaka koje su u ukupnim rezultatima osvojile više od 5 posto glasova.

Narodnjaci su osvojili »brončanu medalju« s 198.768 glasova ili 8,25 posto, četvrti su »seljaci« s 174.941 glasom ili 7,26 posto, a peti Đapićevi pravaši s 155.580 glasova, što im je ukupno donijelo 6,46 posto. Od preostalih 14 stranaka ili koalicija koje su imale liste u svim izbornim jedinicama, a dobile su manje od 5 posto glasova na razini Hrvatske, samo su njih tri imale rezultat veći od 1 posto. Koalicija HSLS-DC, koja je s obzirom na očekivanja zabilježila pravi krah, za prsa je pretekla Hrvatsku stranku umirovljenika. »Nova snaga« dobila je ukupno u Hrvatskoj 99.466 glasova ili 4,13 posto, a hrvatske »sive pantere« (tako naime tepaju slovenskim umirovljenicima koji također već tradicionalno imaju svoje predstavnike u parlamentu) pobrale su 98.294 glasa ili 4,08 posto. Više od jedan posto glasova osvojila je i koalicija HIP-HB, dobivši 31.168 glasova ili 1,29 posto. Tako se rasprsnuo mjehur od sapunice dvojice doktora, pa će očito biti svoji samo za sebe.

Tvrda desnica Luke Podruga, Ante Kovačevića i Marka Veselice i njihove koalicije HČSP-HKDU predvodi grupacije ispod praga od jedan posto. Čisti pravaši i kršćanski unijaši dobili su ukupno 22.455 glasova ili 0,93 posto, od čega polovinu u 9. i 10. izbornoj jedinici. Nisu bolje prošli ni Hrvatski demokršćani bivšeg predsjedničkog kandidata Ante Ledića osvojivši samostalno ili u koalicijama 17.018 glasova ili 0,71 posto, a pogotovo Hrvatska pučka stranka Tomislava Merčepa dobivši ukupno 7.941 glas ili 0,33 posto. »Neuništivi« Dobroslav Paraga sa svojim je HSP 1861 prikupio 18.618 glasova (0,77 posto), i uspio, primjerice, nadmašiti SRP Stipe Šuvara (15.539 glasova ili 0,65 posto) te Treći blok Vladimira Bebića (15.499 glasova ili 0,64 posto).

S obzirom na uložene novce, katastrofalan je učinak Demokratsko socijalne unije Zvonka Zubaka. Narod baš nije pokazao snagu opredjeljujući se za ovu grupaciju koja je ukupno osvojila 10.415 glasova ili 0,43 posto. Zeleni su se pak podijelili u dvije grupacije, lijevu i desnu. Lijeva, odnosno koalicija predvođena Zelenom strankom dobila je 16.401 glas ili 0,86 posto (iako nije nastupila u dvije izborne jedinice), dok je desna, u liku Zelenih Hrvatske, dobila 15.088 posto glasova ili 0,63 posto, a nije nastupila u jednoj izbornoj jedinici. Od nezavisnih lista najbolje je prošla ona Đule Rušinović Sunare, što je logično jer je izuzev pete izborne jedinice pokrila čitavu Hrvatsku. Dobila je ukupno 8.126 glasova ili 0,34 posto.

Na dnu ove ljestvice, po običaju, našli su se Pokret za ljudska prava-stranka ekološki svjesnih građana već legendarnog Rikarda Moritza s osvojenih 4.250 glasova ili 0,18 posto, te Hrvatski republikanci s, vjerovali ili ne, ukpno 1.541 glasom ili 0,06 posto. Svakako, u pregledu izbornih rezultata treba spomenuti i dvije stranke koje su nekada bile parlamentarne, a danas prave društvo političkim »fenjerašima«. HND Zlatka Canjuge nije nastupio u tri izborne jedinice, a ukupno je dobio 3.900 glasova ili 0,16 posto svih glasova. ASH-u pak nije pomogla ni potpora akademika Ivana Supeka i don Ivana Grubišića. Ukupno su osvojili, a da nisu nastupili u dvije slavonske izborne jedinice, 8.123 glasa ili 0,34 posto. Tako su skončali i ASH i intelektualna inicijativa koja je svojedobno započela kao Alijansa za treću Hrvatsku.

Kada je riječ o nezavisnim listama, svoju gorku pilulu popio je i bivši član najužeg rukovodstva SDP-a Zdravko Tomac osvojivši 5.310 glasova ili 2,12 posto glasova u 1. izbornoj jedinici, a nije bolje prošao ni u 3. gdje je prikupio 1.400 glasova ili 0,58 posto. Još jedan »disident« SDP-a, Jerko Zovak, također je morao biti razočaran kada je prebrojeno njegovih 1.609 glasova u 5. izbornoj jedinici, istoj onoj u kojoj je dugogodišnji politički aktivist, sada angažiran na pomoći Vukovaru, Josip Kokić, dobio 166 glasova ili 0,08 posto u svojoj izbornoj jedinici.

Simboličan broj glasova dobile su i nezavisne liste pjevača »narodnog melosa« Siniše Vuce (1.021 glas u 9. izbornoj jedinici), bivše sindikalne čelnice Vesne Kanižaj (338 glasova u 1. izbornoj jedinici), dekana ukinutog splitskog veleučilišta Borisa Anzulovića (866 glasova u 10. izbornoj jedinici) te bivšeg veslača i bivšeg direktora ACI-ja Duška Mrduljaša (658 glasova u 10. izbornoj jedinici). Poduzetnik i povratnik iz SAD-a Boris Mikšić, pak, morao je nakon 4.609 glasova ili 1,84 posto u prvoj izbornoj jedinici, shvatiti da nije lako politički uspjeti u Hrvatskoj. I na kraju ovog pregleda valja istaknuti apsolutno najlošiji rezultat, odnosno najmanje prikupljenih glasova. To je u 1. izbornoj jedinici »uspjelo« nezavisnoj listi Ante Grabovca koja je dobila 97 glasova ili 0,04 posto u toj izbornoj jedinici.

Kada se zbroje svi glasovi koji nisu donijeli mandate, proizlazi da je ukupno propalo, odnosno bačeno u vjetar, 480.756 glasova ili 20 posto, što je 5 posto više nego prije četiri godine. Dakle, glasovi raspršeni na stranke, koalicije ili nezavisne liste koje nisu dale nove zastupnike, stavljeni na kup tvore treću grupaciju po snazi u Hrvatskoj, odmah iza HDZ-a i SDP-a. Štoviše, ukupno je uludo bačeno nešto manje glasova (oko 40.000) nego što su ih zajedno dobili HNS, HSS i HSP, prva, druga i treća pratilja vodećeg dvojca. Analizom tih glasova, s obzirom na političke programe i orijentacije stranaka, koalicija i nezavisnih lista, pri čemu su izuzeti oni koji su se u kampanju suzdržali od izričitog vezivanja za desnicu ili ljevicu, dolazimo do zaključka da je bilo više bačenih glasova stranaka desnog centra i desnice (221.226) nego ljevice i lijevog centra (88.023).

Konačni rezultati izbora kazuju nam, brojkama i slovima, da imamo pet respektabilnih stranaka (HDZ, SDP, HNS, HSS i HSP plus IDS koji je i nadalje suveren u Istri), jednog novaka koji se tek treba dokazati (HSU), nekoliko njih koje će voditi grčevitu borbu za preživljavanje u idućem razdoblju (HSLS, Libra, LS i DC) te HDSS koji svoj mandat ipak treba zahvaliti Ivi Lončaru i više je kuriozitet ovih izbora nego stranka na koju treba računati u budućnosti. Ostali trebaju dobro razmisliti, budući da su im rezultati nikakvi i samo »ometaju« druge političke grupacije zbunjujući birače, ima li njihovo političko djelovanje uopće više ikakvog smisla.