Slobodna Dalmacija: 03. 12. 2003.
KAKO IZIĆI IZ PAT-POZICIJE I FORMIRATI NOVU UPRAVLJAČKU GARNITURU
Manjinska vlada najmanje loše rješenje
ZAGREB - Od pet ponuđenih rješenja političke zavrzlame, politolog Ivan Šiber smatra da bi najgora bila koalicija HDZ-a s Hrvatskom strankom prava, a najmanje loša manjinska vlada s prešutnom podrškom u parlamentu.
U trenutku kad HDZ teškom mukom prikuplja potpise za formiranje saborske većine koja bi mu omogućila formiranje vlade, postoji nekoliko različitih opcija. Na prvom mjestu nalazi se formiranje manjinske vlade. Takvu vladu zastupnici će držati na kratkoj uzici, zbog čega ona neće moći provoditi svoju politiku, niti ulaziti u radikalnije zahvate. "Prije su se radili kompromisi u vladi, a sada bi se radili u parlamentu", primijetio je Šiber.
Druga opcija bio bi ulazak HSP-a u Sanaderovu vladu. Takva opcija već je naišla na negativan prijam među europskim diplomatima i postoji realna mogućnost da Hrvatska zbog toga podnese određene konzekvencije. To bi, po Šiberovu mišljenju, bilo najlošije rješenje od ponuđenih.
Treće, HDZ bi mogao formirati koaliciju od predstavnika nacionalnih manjina, pojedinaca i malih stranaka. "Takva vlada bila bi vrlo nesigurna i funkcionirala bi od danas do sutra", kaže Šiber.
Četvrta mogućnost bilo bi raspisivanje izvanrednih izbora. Iako bi to bilo možda najčišće rješenje, nakon kojega bi vjerojatno došlo do promjena u podjeli mandata, Šiber smatra da Hrvatskoj u idućih nekoliko ključnih mjeseci "takav cirkus" ne bi trebao. I na kraju, postoji i peto rješenje, o kojemu se ovih dana naveliko kalkuliralo u hrvatskim medijima.
Riječ je o velikoj koaliciji HDZ-a i SDP-a. Predsjednik Stjepan Mesić mogao bi zaključiti da Hrvatska jednostavno ne može dobiti stabilnu vladu na duži rok te predložiti formiranje velike koalicije. Takva vlada mogla bi djelovati godinu dana, do kojeg bi roka Hrvatska trebala potpisati formalnu kandidaturu za ulazak u EU. "Ipak, pi
tanje je koliko bi Europa vjerovala da je Hrvatska zbog ovakvog aranžmana stabilna zemlja", napominje Šiber.I tako, od svih ponuđenih rješenja, najizglednijom se čini manjinska vlada uz podršku natpolovičnog broja zastupnika u Saboru. Ona će biti nestabilna, ali Šiber ipak podsjeća na ustaljenu praksu nekih naših saborskih zastupnika da budu "pokvarljiva roba" i da tijekom mandata podrže drugu političku opciju.
Politolog Nenad Zakošek misli da bi formiranje manjinske vlade bilo odlično rješenje, naročito ako bi HDZ potpisao neku vrstu sporazuma sa zastupnicima koji će njegovu vladu podržavati u parlamentu. Jednostranačka vlada, premda bez natpolovične većine u Saboru, mogla bi lakše funkcionirati na tehničkoj razini, ali bi s druge strane strepila za svaku
odluku i trebala žestoko lobirati kod svakog zastupnika.Češka je imala manjinsku vladu u periodu od 1998. do 2002. godine i ona je izdržala cijeli mandat. Socijaldemokratska stranka postigla je taj dogovor s Građanskim savezom koji je zauzvrat dobio mjesto predsjednika parlamenta. Poljska je također imala manjinsku vladu 2000. godine koja je izdržala 16 mjeseci, a u posljednje vrijeme manjinske vlade bile su formirane u Sloveniji, Danskoj i Nizozemskoj.
Tomislav KLAUŠKI