Ivo Sanader, predsjednik HDZ-a i novi mandatar vlade RH, nesumnjivo hrabrim koracima počinje svoj četverogodišnji mandat i red je da okvirno izračunamo koliko će otprilike ti prvi koraci koštati državni proračun. Već je poznato da će smanjenje opće stope poreza na dodanu vrijednost s 22 na 20 posto značiti smanjenje prihodovne strane budžeta od 2,5 do tri milijarde kuna. No ako će se uvesti i nekoliko obećanih nultih stopa PDV-a, to bi značilo i nekoliko stotina milijuna daljnjeg manjka u proračunu.

Sklapanje sporazuma sa Strankom umirovljenika Hrvatske, prema kojem će se mirovinska osnovica povećati za 100 kuna plus šest posto - čime bi prosječna mirovina skočila s 29 na 32 posto prosječne plaće u državi, odnosno s 1599 na 1732 kune - podrazumijeva povećanje troška u proračunu za 200 milijuna kuna u 2004. Međutim, budući da je s umirovljenicima dogovoreno da će mirovina 2005. iznositi 50 posto prosječne plaće, račun pokazuje da bi prosječna mirovina tada iznosila oko 1950 kuna. Trošak u državnom proračunu bi time automatski mjesečno porastao za oko 25 milijuna kuna, a na godišnjoj razini za oko čak tri milijarde kuna već u 2005.

Obećanje vraćanja dječjeg doplatka studentima, njih oko 25 tisuća, "teško" je pojedinačno 270 kuna, mjesečno 6,8 milijuna kuna, a na godišnjoj razini oko 81 milijun kuna. Sljedeće obećanje je vraćanje porodiljnih naknada na razinu iz 1999., no HDZ se nije izjasnio znači li to da će se ukinuti porodiljne naknade za nezaposlene žene, što je uvela Račanova Vlada. Ako ostane tako, a porodiljna naknada se poveća za nekih 600 kuna, dakle sa sadašnjih 1600 na 2200, godišnji trošak za prosječnih 25 tisuća žena (ili muškaraca, ako se tata odluči na porodiljni) bio bi oko 135 milijuna kuna. HDZ i umirovljenici su odustali od ukidanja TV pretplate za umirovljenike, tako da porezni obveznici neće plaćati dopredizborno obećanje HDZ-a. Ovog trenutka teško je izračunati koliko će koštati obećanje o vraćanju materijalnih prava braniteljima, jer su ta obećanja bila načelne prirode. Također, u ovu računicu nije uračunat trošak smanjivanja doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, jer iz HDZ-a nakon izbora o tome više nitko ne govori i izbjegava se odgovor na to pitanje. Nije, također, uračunat ni priljev sredstava od najavljenog povećanja trošarina, jer se ne zna na koje porizvode će se to odnositi niti se zna kolike će biti te trošarine. Nadalje, nismo se upuštali ni u računicu, u koju su u HDZ-u sigurni, da će se discipliniranjem naplate poreza i doprinosa značajno povećati prihodovna strana proračuna.

Kad se sve zbroji i oduzme, ispada da će predizborna obećanja HDZ-a u 2004. značiti smanjenje prihodovne strane proračuna za tri do 3,5 milijardi kuna, a povećanje troškova za nekih 300 milijuna kuna, jer će se povećanje porodiljnog i dječjeg doplatka za studente provoditi za najviše devet mjeseci iduće godine. No već u 2005. troškovi će se, zbog povećanja mirovina na 50 posto prosječne plaće, povećati za dodatne tri milijarde, što znači da će HDZ-ova obećanja na godišnjoj razini koštati (prema troškovniku koji smo računali) u toj godini šest do 6,5 milijardi kuna.

Sve se to događa u situaciji kada gospodarski rast počinje usporavati prema nekim analizama već u zadnjem kvartalu ove godine, a ekonomski stručnjaci tvrde kako će rast bruto društvenog proizvoda u 2004. pasti na nekih tri posto. Te su prognoze alarmantne ne zbog toga što bi to bio neki strašno loš gospodarski rast, nego i zbog toga što se u HDZ-u nadaju da će svoja obećanja uspjeti realizirati bez povećanja deficita državnog proračuna baš značajnijim rastom BDP-a i rasta zapošljavanja. Ekonomske analize pokazuju da Hrvatska sa sadašnjom razinom ukupnog duga može bez straha "poslovati" jedino ako BDP raste po stopi većoj od četiri posto, a uz smanjenje deficita državnog proračuna ispod dva posto. Ako znamo da će proračunski deficit za ovu godinu iznositi oko 4,6 posto BDP-a i da se prognozira smanjenje gospodarskog rasta na oko tri posto, očito je kako će se u HDZ-u morati dobrano potruditi da nastave smanjivanje budžetskog deficita uz povećanje gospodarskog rasta i zapošljavanja. Uz to, u 2004. godini na naplatu dolazi i oko 3,2 milijarde eura duga, a za oko jednu trećinu će se smanjiti prihodi od privatizacije. Osim toga, ako Vlada Ive Sanadera sastavi takav proračun koji Međunarodni monetarni fond neće ocijeniti pozitivno (bez obzira hoće li se daljnja suradnja Hrvatske i MMF-a zasnivati na stand-by aranžmanu ili nekom drugome modelu monitoringa), Hrvatskoj će automatski pasti kreditni rejting i krediti za premošćivanje budžetskog deficita će biti skuplji nego sada. Zbilja se čini kao nemoguća misija ostvarivanje predizbornih obećanja HDZ-a u postojećim makroekonomskim parametrima. Ekonomski stručnjaci se nadaju kako u HDZ-u ima dovoljno zdrave pameti da ne srlja u nepromišljene avanture. Ni građanima ništa drugo ne preostaje nego nada u to da su u HDZ-u naučili lekcije prošlosti.