Vjesnik: 08. 12. 2003.
Poruka Zagrebu da se očekuje nastavak reformi i približavanje Europskoj uniji
Uz isticanje pune potpore naporima Hrvatske, ministri namjeravaju upozoriti da vrata Europske unije otvara tek potpuno zadovoljavanje kopenhagenskih kri
terija, puna demokratizacija i tranzicija na tržišno gospodarstvo/ Europska komisija će tek početkom 2005. godine objaviti sadržaj plana uključivanja pet zemalja regije u europske razvojne fondove i agencijeBRUXELLES, 7. prosinca (Od Vjesnikove dopisnice) - Još jedna poruka Zagrebu da se računa na kontinuitet reformi i nastavak približavanja Europskoj uniji bez obzira na sastav vladajuće garniture, bit će poslana sa sastanka ministara vanjskih poslova EU-a, zadnjeg u ovoj godini i za talijanskog predsjedanja, koji počinje u ponedjeljak.
Smatrajući da ipak trebaju nešto kazati na račun Hrvatske te da se ta poruka čuje i u nekim drugim regionalnim adresama, posebice onoj u Srbiji, ministri su se složili u utorak da se pretrese ispunjavanje kriterija i uvjeta u svjetlu priprema Europske komisije za izradu avisa, procjene podobnosti Hrvatske za otvaranje pregovora za ulazak u EU čija je izrada u punom jeku.
Prema najavama, Vijeće ministara EU-a će Hrvatskoj odaslati tri glavne poruke. Prva je zadovoljstvo provedbom izbornog procesa i samih izbora u skladu s visokim demokratskim standardima, što je za EU novi dokaz uznapredovale demokratizacije zemlje, a za glavnog tajnika Ministarskog vijeća Javiera Solanu potvrda hrvatskog napretka na putu približavanja EU. Iduća je točka ono vječno podsjećanje - sada sa snagom tko zna kojeg po redu upozorenja da će Hrvatska dublje u integracije tek kada ispuni znane i nepromijenjene uvjete - da uspjeh procesa ovisi isključivo o Hrvatskoj. Uz isticanje pune potpore naporima Hrvatske, ministri namjeravaju upozoriti da vrata EU-a otvara tek potpuno zadovoljavanje kopenhagenskih kriterija, puna demokratizacija i tranzicija na tržišno gospodarstvo.
Taj dio uvjeta označavaju tri glavna. Prvi je puna suradnja s Haaškim sudom, što znači da neće biti nikakvog popuštanja u slučaju neizručenja Ante Gotovine (EU istodobno priprema teren za objavljivanje još nekih optužnica za ratne zločine protiv osoba iz Hrvatske). Slijede povratak izbjeglica i regionalna suradnja.
Zapadni je Balkan, osim zaokruženog ustava EU-a, trebao biti perjanicom uspjeha talijanskog predsjedanja Unijom. Za ovih je pola godine početna procedura dogovorena u Solunu putem redovnog sazivanja foruma EU-a i ministara zemalja u regiji. Počelo se s ne baš uspješno organiziranim, više prigodnim nego realno korisnim sastankom ministara unutarnjih poslova i pravosuđa o koordiniranoj borbi protiv kriminala. Sastanak se nasukao na činjenicu da su organizatori zaboravili kako se pitanje suprotstavljanja podzemlju rješava koordinirano na prostoru mnogo širem od jugoistočne Europe.
Nastavak toga je skup ministara vanjskih poslova. Sastanak se neće oduljiti sudeći prema satnici talijanskog predsjedništva, a prema najavama, ne treba očekivati ništa spektakularno.
U bloku balkanskih tema ministri će naći pripremljena izvješća o reformama u BiH i izgledima da zemlja dogodine otpočne pregovore o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, kratke informacije o situaciji u Albaniji, o izborima u Srbiji uza sve naglašeniji Unijin strah od skretanja zemlje prema radikalnijim desnim opcijama te razmatranje pravnog okvira realizacije pomoći kroz Pakt o stabilnosti.
Glavna je vijest o stavu EU-a prema zapadnom Balkanu ipak stigla iz Europske komisije koja će tek početkom 2005. godine objaviti sadržaj plana uključivanja pet zemalja regije u europske razvojne fondove i agencije. To se iščitava kao potvrda da će ozbiljnije integriranje regije u EU uslijediti tek s novim srednjoročnim proračunom EU-a. Grčko je predsjedništvo pokušalo na solunskom sastanku na vrhu ubrzati taj proces, ali su članice EU-a odbile predloženu preraspodjelu sredstava proračunskih viškova i rezervi na ime ubrzavanja integracijskih procesa u zemljama regije. O krojenju proračuna ovisit će i iznos pomoći pa za iduće dvije godine balkanskim zemljama za potporu integriranju preostaje samo CARDS-program. Takva je politika potvrdila da će EU ozbiljnije razmišljati o svom idućem proširenju - i sufinancirati proces - tek u novom srednjoročnom budžetskom razdoblju. Imati plan Komisije 2005. godine znači utrošiti gotovo cijelu godinu za usuglašavanje stavova i prilagođavanje Komisijinih ponuđenih parametara interesima i mogućnostima članica Velike Europe dvadesetpetorice.
Lada Stipić – Niseteo