Hrvatska još nije ratificirala Okvirni sporazum o sukcesiji potpisan u Beču 2001. dijelom i zbog izostanka odgovora na pitanje što se dogodilo s devizama bivše SFRJ. Pravo doznati što se dogodilo s oko 600 milijuna dolara Hrvatska, kao i druge sljednice bivše državne zajednice, ima prema spomenutom sporazumu. U više navrata dosad službeni je Zagreb tražio od Beograda uvid u dokumentaciju vezanu uz devize bivše države, međutim do danas nikakav potvrdan odgovor nije stigao. U vezi s tim novcem važno je znati da nije riječ ni o kakvim fiktivnim sredstvima. To su devize koje se po već dogovorenom ključu trebaju raspodijeliti među sljednicama bivše države. Tijekom pregovora u Beču tako je bilo i dogovoreno. Međutim, tek kasnije je iz Beograda poslana informacija da umjesto 589 milijuna dolara, devizne rezerve iznose samo oko pedesetak milijuna dolara. Stoga je hrvatska strana sasvim razumljivo zatražila dokumentaciju kako bi se vidjelo gdje, kada i u koju namjenu je potrošen taj novac.

Je li to učinio Miloševićev režim za financiranje agresije na Hrvatsku i BiH ili su možda postmiloševićevske vlasti ta sredstva preusmjerila na neke druge račune. Postoji opravdana sumnja da su i neke druge, a ne samo srbijanske banke, sudjelovale u transakcijama vezanim uz nestanak tog novca. Među njima se najčešće spominje i podružnica Ljubljanske banke iz Frankfurta protiv koje je hrvatska vlada bila najavila i tužbu. Koliko je poznato, tužba još nije podignuta.