Ako država materijalno i psihološki ne podrži aktivnu demografsku politiku, neće se moći potaknuti populacijska politika i nastavit će se sve brže izumiranje hrvatskoga stanovništva, istaknula je većina sudionika skupa o demografskom stanju u Hrvatskoj

ZAGREB, 11. prosinca – Dvodnevni znanstveni skup pod nazivom »Demografski razvoj, stanje i perspektive Republike Hrvatske« započeo je u četvrtak u Zlatnoj dvorani Hrvatskog instituta za povijest, u organizaciji Instituta društvenih znanosti »Ivo Pilar« i Hrvatskoga instituta za povijest.

Sudionici, redom istaknuti stručnjaci iz demografije, ali i sociologije, povijesti, geografije... u svojim izlaganjima govorili su o brojnim čimbenicima, kao i o metodologiji proučavanja demografskih podataka, o svemu dakle što utječe na demografsku sliku Hrvatske. Rečeno je da proces depopulacije Hrvatske traje više od stoljeća te da je prouzročen mnoštvom razloga, a najviše iseljavanjima, ratovima i čestim promjenama društveno-političkih okolnosti kroz koje je Hrvatska prolazila.

Jakov Gelo, profesor demografije na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, naglasio je da politika često svojim nepromišljenostima utječe na friziranje stvarnog stanja stanovništva. Naveo je primjer popisa stanovništva iz 2001. godine, za koji tvrdi da nije točan, jer je u stalno hrvatsko stanovništvo pribrojeno 5,1 posto više stanovnika nego što ih stvarno ima. Tih 5,1 posto ili 225.043 stanovnika naši su »inozemci«, tvrdi Gelo. S njim se složio i prof. Anđelko Akrap, stoga što se time generira mnoštvo krivih podataka koji se poslije koriste.

O utjecaju srbijanske oružane agresije na razvoj stanovništva Hrvatske između 1991. i 2001. godine govorio je dr. Dražen Živić. Prema njegovu istraživanju, 22.192 osobe žrtve su rata, od kojih je, prema dostupnim i nepotpunim informacijama, njih 6222 srpske nacionalnosti.

Akrap je govorio i o strukturi fertilnog kontingenta od 1971. do 2001. te je istaknuo da ne raste broj brakova bez djece kako se često govori i piše, kao i da većina hrvatskih žena želi imati više od dvoje djece. Dr. Nenad Pokos je govoreći o glavnim značajkama obrazovne strukture stanovništva Hrvatske naglasio da ona nije nikakvo iznenađenje, kako su pisalo i govorilo nakon što su objavljeni rezultati popisa stanovništva. Prema popisu stanovništva iz 1991., ta je struktura bila daleko poraznija, rekao je.