Vjesnik: 12. 12. 2003.
Tek kad se Gotovina preda, Vlada obvezna predati dokumente obrani
ZAGREB, 11. prosinca – U četvrtak prijepodne nadležnom Općinskom sudu predana je žalba Vlade na djelomičnu presudu toga sudišta kojom ju se obvezuje da preda 77 dokumenata braniteljima haaškoga optuženika Ante Gotovine, koji je u bijegu. Kao opunomoćenik Vlade žalbu je napisalo Državno odvjetništvo postupajući prema nalogu Ureda za odnose s Haagom jer je tužena strana upravo Vlada.
Žalba pobija sudske navode prema kojima Vlada mora, bez obzira na žalbu, uručiti haašku dokumentaciju braniteljima haaškoga bjegunca.
Razlozi za to pobijanje su u pozivu na pravila prema kojima Gotovina tek u postupku predaje ima pravo na te spise. Kako je riječ o bjeguncu, na njega se ne mogu primijeniti te odredbe. Šansu za pozitivnu odluku Gotovina ima u postupku pred Županijskim sudom u Zagrebu, koji odlučuje o osnovanosti optužnice, ali ni tamo Gotovine nema.
Nadalje, navodi se u žalbi, Gotovina može tražiti tu dokumentaciju u postupku pred Sudom u Haagu, ali on je od njega jednako udaljen kao i 12. lipnja 2001. kad je optužnica stigla u Zagreb.
Žalba obuhvaća i prigovor sudskom tumačenju 29. ustavnog članka i 6. članka Europske konvencije o ljudskim pravima koje jamče optuženiku da raspolaže podacima koje ima i tužiteljstvo. Ali, samo u konkretnom predmetu. A predmet je konkretiziran tek ako je optužena osoba dostupna sudu.
Žalba potire pogrešno tumačenje Općinskog suda da je postupak pred Sudom u Haagu već počeo. Upravo stoga što to nije tako, u žalbi se navodi da postupak za predaju uopće nije proveden, prema tome nema ni zakonske osnove da se dokumenti u spisu Gotovina daju na uvid njegovim braniteljima jer bi se time grubo narušila dužnost čuvanja službene i profesionalne tajne. Jer, dok Gotovina nije dostupan s
udu, njegovi branitelji su, zapravo, »obični građani«, dakle osobe neovlaštene za uvid u te papire.U žalbi se osporava zaključak Općinskog suda o valjanosti punomoći odvjetnika u slučaju Gotovina. Sud utvrđuje da ta punomoć postoji i da se ona odnosi na zastupanje pred hrvatskim državnim tijelima i pred svim drugim državnim organima. No, Međunarodni kazneni sud u Haagu, navodi se u žalbi, nije ni hrvatsko državno tijelo niti drugi državni organ. A postupak protiv Gotovine vodi se u Haagu, a ne pred naciona
lnim sudom.Žalba pobija i navod iz tužbe da je »postupak pred Međunarodnim sudom i pred Županijskim sudom u Zagrebu (o izručenju) jedan cjeloviti i jedinstveni progon premda se postupanje odvija pred dva različita suda«. U žalbi Držano odvjetništvo pobija taj zaključak pozivajući se na činjenicu da nikakvog spajanja postupaka nema jer Gotovinini branitelji nemaju braniteljsku licencu u Haagu. Žalba upozorava da tu činjenicu uopće nije utvrđivao Općinski sud, a ni branitelji nisu podnijeli nikakve dokaze ko
ji bi potvrdili postojanje takve haaške licence.Žalba na kraju osporava i aktivnu legitimaciju odvjetnika (pravo na tužbu) jer Gotovina ni pred jednim sudom zapravo i nije stranka, a bez tog statusa ni njegovi branitelji ne mogu nastupiti u postupku.
Tome valja dodati i poziv u žalbi na odredbu 73. članka Zakona o upravnom sporu. Tamo se regulira postupak u odnosu suda na radnju optuženika koja se mora prekinuti i obvezu tuženika da stvar vrati u prethodno stanje. Na konkretnom slučaju, upozorava se u žalbi, Vlada bi morala prekinuti radnju koje nema (dokumenti su dostavljeni Haagu), a povrat u prethodno stanje značio bi zahtjev Hrvatske da Sud u Haagu vrati u Zagreb 77 dokumenata poslanih u sklopu slučaja Gotovina na tribunalsku adresu.
Vlado Rajić