Vjesnik: 13. 12. 2003.
Za
sto godina u Hrvatskoj će biti više od 60 posto starog stanovništvaZavršio dvodnevni skup o demografskom stanju u Hrvatskoj / Dr. Snježana Mrđen napravila je simulaciju za 2031. prema kojoj će u Hrvatskoj živjeti više od četiri milijuna stanovnika, s tim da će se očekivano smanjenje stanovništva popunjavati imigrantima
ZAGREB, 12. prosinca– Raspravom o demografskoj situaciji i kretanjima, te mogućim rješenjima u petak je završio dvodnevni znanstveni skup »Demografski razvoj, stanje i perspektive Republike
Hrvatske« koji je u Zagrebu organizirao Institut društvenih znanosti »Ivo Pilar«.Sudionici skupa, demografi, sociolozi, povjesničari, teolozi i drugi, složili su se da je demografska slika Hrvatske izuzetno teška pa i katastrofalna, da se politika uglavnom oglušuje na upozorenja, da se ulaganje u demografiju smatra neisplativim i da ne postoji duhovno ozračje za populacijsku obnovu.
Tradicionalna obitelj se razgrađuje i to se afirmira, upozorio je jedan sudionik skupa.
Izrečene su kritike Račanovoj vladi jer je »srezala« mjere koje su bile prihvaćene i primjenjivane do njezina mandata, a većina je sudionika govorila i o tome kako se uglavnom konstatira stanje a ne traže rješenja.
Ako se ne poduzmu mjere aktivne demografske i pronatalitetne politike, suglasila su se sudionici skupa, Hrvatsku čeka drastično smanjenje stanovništva. Istaknuto je da UN-ove projekcije nisu nimalo optimistične. Po jednima, za sto godina u Hrvatskoj će se za 30 posto smanjiti udio mladog i za 29 posto udio radno sposobnog stanovništva. Istodobno će biti više od 60 posto starog stanovništva.
Još je poraznija nedavno objavljena projekcija za sljedećih tristo godina, koja predviđa da će se stanovništvo Hrvatske smanjiti za deset puta.
No, bilo je i optimističnijih mišljenja i zaključaka. Dr. Snježana Mrđen s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zadru napravila je simulaciju za 2031. godinu prema kojoj će u Hrvatskoj tada živjeti više od četiri milijuna stanovnika i očekivano smanjenje popunjavat će se imigracijom, useljavanjem.
Njezinoj hipotezi na ruku idu i istraživanja teologa dr. Gordana Črpića koji je iznio podatke da 65,9 posto ispitanika odobrava ženi da ima dijete kao samohrana majka, njih 70 posto potrebu za djecom smatra smislom života, a 52,7 posto žena misli kako im djeca ispunjavaju život.
Prema Črpićevim istraživanjima, 81,9 posto ispitanika misli da djeca trebaju imati oba roditelja (83 posto muškaraca i 66,7 posto žena), 83,3 posto smatra da se roditelji trebaju žrtvovati za djecu, a tek 5,6 posto da im je važniji njihov život i karijera nego djeca. Uz to, 59,9 posto ispitanika misli da je obveza djece poštivati roditelje, a njih oko 30 posto ističe da roditelji moraju zaslužiti to poštivanje. Dr. Črpić zaključuje iz tih podataka da su djeca vrednota koja visoko kotira i da postoji klima za poticanje rađanja.
Većina sudionika skupa složila se je da demografi i svi koji se bave problemima demografije ubuduće trebaju agresivnije istupati u zahtjevima, koji bi doprinijeli uspjehu populacijske politike.
Andrija Tunjić