Vjesnik: 17. 12. 2003.
Novi nesporazumi u Europskoj uniji, na redu je proračun
Švedska, Austrija, Velika Britanija, Francuska, Nizozemska i Njemačka pozivaju na zaleđivanje izdvajanja u proračun do 2013. godine, dakle traže limitiranje idućeg srednjoročnog proračuna / Realno gledano ovo je pokušaj zadržavanja prelijevanja glavnine sredstava u nove članice
BRUXELLES, 16. prosinca (Od Vjesnikove dopisnice) - Pravi razlog razlaza država na summitu EU u Bruxellesu nije niti principijelnost, niti različitost viđenja pojma pravičnosti i ravnoteže velikih i manje velikih, čak ni nesavršenost Sporazuma iz Nice. Dogovor o europskom ustavu propao je ili je odgođen do daljnjega radi majke svih EU svađa, novog srednjoročnog proračuna.
Formula koju je Poljska uspješno aplicirala na summitu u Kopenhagenu - insistirajmo dok ne popuste i plate - nije se pokazala efikasnom.
Europska unija je bez ustava zato što je rasprava došla u krivo vrijeme, uoči početka dogovaranja okvira novog proračuna Velike Europe. Predstavnici EU članica suzdržali su se izravnog upiranja prsta i definiranja pravog razloga razlaza, sport prebacivanja odgovornosti prepustili su medijima i nacionalnim parlamentima, tako da je najbliže istini diskretno upozoravanje iz Berlina na tajnu vezu prvih pregovora o srednjoroč
nom EU proračunu i dijaloga na temu EU ustava. A da je usvajanje ustava odloženo za bolja vremena radi raspodjele zajedničkog novca ukazuje pismo šest članica EU u kome ove pozivaju na ograničavanje EU proračuna, mada potpisnici ne žele povezivati jedno i drugo.Ovo pismo nije da bismo kaznili Poljsku i Španjolsku, glasio je komentar nizozemske vlade. Pismo je pripremano zadnja tri do četiri tjedna i nema nikakve veze s propalim summitom, tvrde u Stockholmu.
Da ne bi bilo međusobnog optuživanja i prebacivanja loptice i da bi se države suzdržale od upotrebe diplomatskih pritisaka šest je članica iskoristilo mogućnost djelovanja sa zajedničke platforme uputivši zahtjev za zaleđivanjem izdvajanja za EU proračun na jedan posto, dakle niže od postojećeg plafona
od 1.24 posto.»Ideju je inicirala Švedska. Ovo je jasan signal europskoj Komisiji da su nam ograničeni raspoloživi resursi i stoga bismo željeli da ovakva ograničena Unijina sredstva služe isključivo za realizaciju prioriteta poput ekonomskog rasta ili zapošljavanja«, izjavio je dužnosnik švedske vlade Lars Danielsson.
Švedska, Austrija, Velika Britanija, Francuska, Nizozemska i Njemačka pozivaju na zaleđivanje izdvajanja u proračun do 2013. godine, dakle traže limitiranje idućeg srednjoročnog proračuna, pozivajući europsku Komisiju da sastavi prijedlog reduciranog budžeta.
Logika inicijative ovih šest zemalja čisto je ekonomska, budući da članice trebaju u ime svetosti financijske discipline preživljavati ne baš udobno stiskanje remena, istu brigu o svakom potrošenom euru i rastezanju prema mogućnostima. S limitiranim sredstvima EU bi više pažnje posvećivala efikasnosti korištenja sredstava, dakle morala bi usvojiti strategiju koja će zajedničke novce usmjeravati na projekte od općeg značaja i podržavat
i samo dogovorene prioritete, smatra šest članica.Realno gledano, ovo je pokušaj zadržavanja prelijevanja glavnine sredstava u siromašniji dio Velike Europe, nove članice. Pismo je uvertira u veoma nemirno razdoblje intenzivnih rasprava o sadržaju proračuna idućih godinu i pol dana. Članice će se doslovno tući oko svake proračunske stavke ne bi li skrojile proračun 2007 - 2013. godina. Uzgred budi rečeno to će debelo osjetiti preostale države zainteresirane za ulazak u EU, uključujući Hrvatsku, te je pozi
v šestorke zapravo prvi znak da preostale zemlje neće ni u kom slučaju moći računati ako već ne na vrste pomoći i raznolikost instrumenata, onda zasigurno na visinu iznosa kakva je stajala na raspolaganju pristupajućim i preostalim kandidatskim državama.Inicijativa je dočekana na nož u europskoj Komisiji. Predsjednik Romano Prodi reagirao je odmah otvorenim pismom u kome, ne bez ironije, ističe da nije čudotvorac. Uzimajući u obzir zahtjeve za snižavanjem mase zajedničkog proračuna Prodi ljuto podsjeća kako EU želi stvoriti najveće tržište na svijetu, bolje zaštititi granice, efikasnije kontrolirati migraciju zajedničkim radom, i to sve u Uniji s efikasnijom zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom želeči, istovremeno, intenzivnije ulagati u solidarnu pomoć regijama i potporu poljoprivredi.
Pale su teške riječi čime je otvorena najintenzivnija od svih bitaka u složnoj velikoj obitelji, borba za proračunski novac.
Lada Stipić – Niseteo