Razvoj na bitnim područjima bio je manje zamjetan tijekom druge polovice 2003. u odnosu na početak godine, no to očito pojašnjavaju ljetna stanka i utjecaj izbora, kazao je voditelj Misije Organizacije za europsku sigurnost i suradnju u Hrvatskoj

ZAGREB, 16. prosinca - Nasljeđe nove hrvatske vlade, proizašle iz nedavnih izbora, različito je. S jedne strane imamo usmjerenje prema članstvu u Europskoj uniji (EU), a s druge i dalje pitanja proizašla iz ratnog sukoba. Prema tome, stajalište i provedbena politika nove vlade nakon izbora, u odnosu na rješavanje svih tih pitanja, igrat će vrlo važnu ulogu u nastojanjima Hrvatske da što prije postane članicom EU-a. Pritom će se nova hrvatska vlada, a to znači i Hrvatska kao država, ponajprije naći pred ključnim testom o provedbi ljudskih prava, kazao je u utorak na konferenciji za novinare Peter Semneby, voditelj Misije Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) u Hrvatskoj.

Povod toga susreta s novinarima bilo je najnovije izvješće o Hrvatskoj što će ga Semneby, u glavnim crtama, u četvrtak, 18. prosinca u Beču podnijeti Stalnome vijeću OESS-a, koje ima 55 članova. U tom dokumentu od 22 stranice raščlanjuje se i tumači napredak Hrvatske u ostvarenju međunarodnih obveza u posljednjih pola godine, točnije, od srpnja do prosinca 2003.

To, ukratko rečeno, uključuje povratak izbjeglica, stanje pravosuđa i vladavinu prava, reintegraciju i povrat imovine, slobodu medija, reformu policije te, na kraju, stanje civilnog društva. »Razvoj na bitnim područjima, koje pokriva mandat Misije OESS-a, bio je manje zamjetan tijekom druge polovice 2003. u odnosu na početak godine. No to očito pojašnjavaju ljetna stanka i utjecaj izbora, koji su dominirali tijekom jeseni«, naglasio je Semneby. Pritom je dodao da se »zakonodavni i upravni okvir za povratak izbjeglica popravio iako je nedostajalo odlučnih napora u njihovoj provedbi«. Voditelj Misije OESS-a je na upit novinara protumačio dva aspekta svojeg izvješća. Prvo, »povrat zauzete privatne imovine izbjeglica nastavlja se, ali vrlo sporo«. Prema tome, ambiciozan cilj, što ga je sebi bila postavila vlada u odlasku, a riječ je o povratu cijele imovine do kraja 2003., neće se ostvariti. Drugo, kako tvrdi Semneby, »u Hrvatskoj još nije počela znatnija provedba režima manjinskih prava«. U biti, prema izvješću OESS-a, zastupljenost manjina u upravi i sudstvu, posebice Srba, »još je nedostatna«, a »male su naznake da će ta jamstva biti provedena u skoroj budućnosti«.

Upravo je te naznake i činjenice Semneby naglasio kao dokaz da se nova hrvatska vlada, usprkos svim dosad postignutim uspjesima i naprecima, nalazi pred ključnim ispitom provedbe ljudskih prava. Na kraju je voditelj Misije OESS-a u Hrvatskoj zaključio: »Danas postoje zakoni ili Vladini programi za većinu pitanja kojima se Misija bavi, ali se još puno toga mora učiniti, jer je, gledajući u cjelini, provedba slaba. Sada ulazimo u razdoblje u kojem će, vrlo vjerojatno, dominirati naša potpora, pri čemu će pozornost biti usmjerena na provedbu... Na početku ovoga razdoblja Europska komisija izrazit će svoje mišljenje o zahtjevu Hrvatske za članstvo u EU, u kojemu će se vjerojatno ukazati na nekoliko područja, gdje je nužno ulagati dodatne napore, čak i nakon što se Hrvatskoj uputi poziv za početak pregovora o pridruženom članstvu«.