Nakon velikog napretka na polju demokratizacije društva, vladavine prava i uvođenja neophodnih reformi, vlada Ivice Račana u drugoj polovici mandata zabilježila je niz neuspjeha. Zabavljena sukobima unutar vladajuće koalicije, popuštala je nacionalističkim pritiscima i izbjegavala ispuniti brojna obećanja, čime se zamjerila svom biračkom tijelu i stvorila uvjete za veliki povratak nacionalističkog HDZ-a na vlast.

Zaključak je to američke organizacije Freedom House iznesen u posljednjem izvještaju o stanju demokracije u Hrvatskoj i ostalih 26 postkomunističkih zemalja u Europi i bivšem Sovjetskom Savezu. Publikacija "Države u tranziciji 2003." dovršena je ovih dana i obuhvaća 2002. godinu. U analizi stanja demokracije i vladavine prava Hrvatska je ocijenjena puno slabije nego u prve dvije godine koalicijske vlasti. Tako se zajedno s Bugarskom, Rumunjskom, Srbijom i Crnom Gorom, Albanijom i Makedonijom našla u grupi "djelomično konsolidiranih demokracija".

Hrvatska je u drugoj polovici mandata koalicijske vlade po ocjeni američkih stručnjaka nazadovala na području demokratizacije društva, pa je svrstana u neslavnu skupinu zajedno s Armenijom, Bjelorusijom, Bugarskom, Moldavijom, Poljskom i Rusijom. U još nezavidnijoj situaciji našla se u kategoriji zemalja koje su zabilježile nazadak na području vladavine prava. U toj grupi Hrvatska je pozicionirana zajedno s Gruzijom i Moldavijom.

Freedom House, organizacija sa sjedištem u New Yorku, već šezdeset godina prati jačanje demokracije u svim dijelovima svijeta, a punih deset godina analizira stanje u postkomunističkim državama u Europi i bivšem SSSR-u. Hrvatska je nakon promjene vlasti 2000. godine zabilježila napredak na svim poljima. Analitičari Freedom Housea u najnovijem izvještaju ponavljaju pohvale Račanovoj vladi koja je obećala uhvatiti se u koštac s korupcijom, ratnim zločinima, kriminalnom pretvorbom i reformom pravosuđa. "Iako je jasno da je koalicijska vlast značila dramatičan napredak u odnosu na Tuđmanov režim, njezin nekonzistentan pristup reformama i neispunjena obećanja stvorila su uvjete za povratak HDZ-a na vlast", ocjenjuje Freedom House.

Hrvatska vlast je u drugoj polovici mandata popustila u području državne potrošnje i povećala proračunski deficit, dok su reforme u pravosuđu zaustavljene. Ipak, Freedom House tvrdi kako strah Račanove vlade od javnog nezadovoljstva nije jedini razlog zbog kojih je došlo do zastoja u reformama. Vlast se više zabavljala sukobima unutar koalicije, što je dovelo do pada njezine popularnosti. Ljudi su zaključili da je vlast više zabavljena sama sobom nego potrebnim reformama. "HDZ je iz koalicijske krize izvukao najveću korist", navodi se u izvješću, uz opasku kako je HDZ relativno bezbolno podnio unutarstranačke raskole. Ivo Sanader uspješno je izbacio Ivića Pašalića iz stranke i u krizi oko Haaškog suda predstavio se kao pravi zastupnik nacionalnih interesa.

U poglavlju o demokratizaciji Freedom House naglašava kako je koalicijska vlast predvođena SDP-om obećala promijeniti Tuđmanov tip vladavine. No, u isto vrijeme Račan se borio zadržati imidž "hrvatskog patriota", i to zbog međunarodnog pritiska da procesuira hrvatske ratne zločine i surađuje s Haaškim sudom. "U svojim pokušajima da odbaci imidž izdajice Račan je pristao na kompromis s nacionalistima, tako što ih nije uklanjao iz pravosuđa, vojske i obavještajnih službi", navodi se u analizi Freedom Housea, koji dodaje kako je sporost u reformi tih sektora udaljila Račana od njegova biračkog tijela - "prozapadnjačke i antihadezeovske građanske klase".

Račanova vlada željela je pomoći rastu civilnog društva, ali se suočila s manjkom financija i nedostatkom filantropske tradicije. Freedom House upozorava kako je ta masa nevladinih organizacija iznjedrila velik broj veteranskih i braniteljskih udruga, usmjerenih na rušenje legalno izabrane vlasti.