ZAGREB – Misija Međunarodnog monetarnog fonda predviđa kako će u idućoj godini doći do laganog usporavanja rasta BDP-a koji će se kretati na razini od četiri posto. Istovremeno se predviđa i prosječna inflacija od 2,3 posto dok bi se deficit platne bilance kretao oko pet posto. Te podatke iznio je Hans Flickenschild, Voditelj Misije MMF-a na konferenciji za novinare u srijedu. Misija MMF-a protekla je dva tjedna provela u zaključnom preispitivanju fiskalnih i strukturalnih reformi. S obzirom na izbore, MMF nije donosio zaključke, ali je korigirao svoje dosadašnje makroekonomske projekcije. Završni pregled stand-by aranžmana, sklopljenog u veljači tekuće godine, tako će Misija odraditi koncem siječnja ili početkom veljače iduće godine. Tada će se s novom vladom razgovarati o fiskalnim i strukturnim politikama u 2004. godini.

Hrvatski inozemni dug u tekućoj će godini najvjerojatnije iznositi 74 posto BDP-a, odnosno šest postotnih poena više no što je to MMF predviđao za posjeta Hrvatskoj u rujnu. »Guverner HNB-a je u pravu kada kaže da će biti potrebno daleko veće zaduživanje na domaćem tržištu kako bi se pokrio deficit«, ustvrdio je na upit Flickenschild objašnjavajući kako je Misija MMF-a sadašnjoj Vladi predlagala da se i u tekućoj godini više zadužuje na domaćem tržištu. »Na žalost ona to nije prihvatila i odlučila se za financiranje izvana. Iznosi su bili toliki da smo ih zamolili da dio sredstava zadrže vani na računima«, kazao je prvi čovjek MMF-a za Hrvatsku.

Hrvatski makroekonomski pokazatelji i dalje su povoljni, a gospodarski rast viši je od očekivanog, pa će MMF procjenu rasta BDP-a u tekućoj godini s projiciranih 4,7 posto povećati na više od pet posto. Misija je korigirala i svoje stavove vezane uz inflaciju koja će prosječno iznositi 1,5 posto umjesto predviđanih dva posto, a na razini predviđanih 4,5 posto kretat će se deficit opće države. Zbog visokih prihoda od turizma, došlo je do poboljšanja deficita tekućeg računa platne bilance, koji bi prema najnovijim procjenama MMF-a mogao iznositi 5,4 posto BDP-a, dok je ranije procjenjivan na šest posto.

Po »generalije« poslovanja države u tekućoj godini, Misija će stići koncem siječnja ili početkom veljače 2004. Završno preispitivanje stand-by aranžmana treba se okončati do 2. travnja iduće godine kada aranžman ističe što znači da nova vlada i HNB dokumente s kojima će se ići pred Odbor MMF-a treba dostaviti najkasnije do sredine ožujka. Tehnička Vlada i HNB već su pripremili pismo namjere koje sadrži ažurirane ekonomske informacije i pokazatelje kretanja u 2003. koje će biti poslano u sjedište MMF-a.

Razgovor s predstavnicima HDZ-a, prema riječima voditelja Misije MMF-a, bili su opće prirode s obzirom na to da konzultacije o formiranju nove vlade još traju. O budućoj suradnji s vladom, koja želi nešto labaviji odnos s MMF-om, bez stand-by aranžmana, prema riječima Flickenschilda, još je prerano govoriti. Jedina sigurna obveza Hrvatske proizlazi iz njezina članstva u MMF-u, a to je provođenje konzultacija po članku 4. Statuta, odnosno detaljno ispitivanje politike Vlade, koje se s mišljenjem na raspravu proslijeđuju odboru direktora Fonda. Takve konzultacije u Hrvatskoj će se provesti u ožujku ili travnju iduće godine. »Svaka država članica ima prava i privilegiju, ako to želi, na pristup tehničkim pomoćima i financijskim izvorima MMF-a«, poručio je Flickenschild objašnjavajući da je to dobrovoljno i tome prethodi službena inicijativa Vlade.

MMF se protivi zabrani rada nedjeljom jer se time ugrožava sloboda tržišnog natjecanja, uvodi razlika u poslovanju, može doći do porasta nezaposlenosti, smanjenja prihoda i prodaje. Zabrana rada nedjeljom u konačnici može utjecati na smanjenje BDP-a. »Naš je savjet novoj Vladi – ne primjenjujte taj Zakon«, rekao je Flickenschild na novinarski upit.