Konstitutivna sjednica Hrvatskog sabora odmah je u startu ponudila preciznu sliku onoga što bi glavna politička stranka u parlamentu željela i stvarnih okolnosti u kojima će HDZ vladati. Naravno, ako ne dođe do promjene odnosa snaga u Saboru. Ono što HDZ želi je vrlo suvislo i mudro obznanio majstor parlamentarnih proceduralnih "borilačkih vještina", novi predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks: "Zbog vanjskih izazova koje sam naznačio i zbog potrebe da se Hrvatskoj vrati politički mir i nadvladaju podjele koje nas sputavaju, vjerujem u parlamentarni konsenzus koji neće biti odraz samo stranačke discipline već i mjera nacionalne i političke odgovornosti zastupnika". Naravno da HDZ-u u situaciji manjinske vlade u velikoj mjeri odgovara da kod zastupnika ne prevladavaju uskostranački interesi i "volja za moć", već da postupaju "u mjeri nacionalne i političke odgovornosti zastupnika". To bi, međutim - ne samo na hrvatskoj političkoj sceni - značilo revolucionarnu promjenu stanja duha i svijesti političara i gotovo je naivno to očekivati. A kako će biti potvrdila je i reakcija HSP-ovih zastupnika prilikom glasovanja o potpredsjednicima Sabora. Naime, Miroslav Rožić je ustvrdio kako u slučaju da se bira pet potpredsjednika, prema pravilniku Sabora, tri potpredsjednika predlaže parlamentarna većina, a dva manjina, te je zatražio da se ponajprije utvrdi tko čini parlamentarnu većinu, a tko manjinu, odnosno da se na čistac izvede tko je pozicija, a tko opozicija u Saboru. Naravno, Rožić je taj način htio raščistiti situaciju sa HSS-om, strankom koja će podržati vladu, ali neće biti dio vlade. Čak je Rožiću i Sanader dao šlagvort, kazavši kako će parlamentarnu većinu činiti stranke koje će u utorak dati povjerenje vladi, na što je odmah reagirala Ljubica Lalić, HSS, rekavši kako to ne znači da je HSS dio parlamentarne većine. Sanader je odmah javno ispravio vlastiti "krivi navod", a Šeks sve "elegantno" razriješio tako da je na koncu izignorirao Rožićevu zamjerku i jednostavno na glasovanje dao prijedloge o potpredsjednicima Sabora. Rožić je uzalud prosvjedovao.

Već ta epizoda je rekla kako će nova "manjinska" situacija u Saboru proizvoditi nove parlamentarne "situacije" koje će zahtijevati i novu praksu, a i teoriju saborskog djelovanja. Zbog toga će i na političkoj i na politološkoj razini biti zanimljivo promatrati rad Sabora, a na građanima će biti da rad zastupnika ocijene na idućim izborima. Uglavnom, čini se kako će konsenzualnu demokraciju HDZ u Saboru doživjeti samo u onim zakonskim projektima o kojima ovisi ulazak Hrvatske u EU. U svim ostalim pitanjima i problemima na djelu će biti stara, dobra - interesna parlamentarna demokracija.