Odgovarajući na kritiku da je nelogično imenovana za ministricu iako u pravosuđu nema nikakvo radno iskustvo, Vesna Škare Ožbolt u jednom intervjuu obrazlaže da »to može biti veliki plus« jer je »neopterećena odnosima koji vladaju u pravosuđu«. Svima, kaže, pristupa vrlo pozitivno, »s pozitivnim namjerama i energijom«. Smatra da je za odgovoran i zahtjevan posao dovoljno kvalificira njeno višegodišnje bavljenje politikom i, uvjerena je, sjajne organizatorske sposobnosti.

Stanje u pravosuđu spada u najveće probleme hrvatskog društva. Devastacija počinjena u vrijeme Tuđmanove vlasti tu ima najporaznije i najdugotrajnije posljedice. Reforme nisu pravo ni započete. Europska unija uporno traži njegovo harmoniziranje s europskim standardima. U svježem izvještaju britanskog Foreign Officea stanje u hrvatskom pravosuđu ocjenjuje se kritičnim, uz konstataciju da to krajnje negativno utječe na sve aspekte ekonomskog, političkog i društvenog razvitka zemlje. London smatra da je pravosudna vlast pod evidentnim političkim utjecajem, pa ističe kako je suđenje za splitski slučaj Lora dovelo u pitanje spremnost domaćeg sudstva da procesuira ratne zločine.

Ne treba sumnjati u organizatorske sposobnosti Vesne Škare Ožbolt, kao ni u to da će, kao prava štreberica, i na novom zadatku, za koji se samokandidirala, doslovce izgarati. Osim toga, politička korektnost traži da se svakoj vlasti dade određeno vrijeme kako bi praktično, svojim potezima, pokazala što hoće, može i kamo smjera. Možda se nova ministrica pravosuđa zaista pokaže boljom od svih svojih prethodnika. Ali neke njene izjave upravo vape za reagiranjem. Iz njih se, naime, dade zaključiti da je probleme sasvim krivo locirala.

Dakle, Vesna Škare Ožbolt predlaže da se u Zagrebu formiraju dva nova suda – u Dubravi i preko Save – te da se suci oslobode administrativnih poslova. Ali nije problem hrvatskog pravosuđa samo u prevelikom broju neriješenih slučajeva, nego možda još više u problematičnim presudama. Na što – podsjećanjem na Loru – upozorava i Foreign Office. Na isti je način problematična i prije nekoliko dana donešena sudska odluka po kojoj izjava da životinje ne zaslužuju usporedbu sa Srbima, ne predstavlja širenje mržnje te nije podložna sankcioniranju. Ili odluka suda u Gospiću, kojom je jednom Srbinu odrezano 13 godina zatvora s obrazloženjem da već 500 godina njegovi preci šikaniraju Hrvate.

Ali taj aspekt nova ministrica uopće ne uzima u obzir. Dapače, nedavno se okomila na bivšu vlast, prozivajući je zbog, kako je rekla, politički motiviranih smjena predsjednika sudova. Iako je, kako pokazuju podaci, od 242 predsjednika sudova, koji su imenovani za HDZ-ove vlasti, njih 190 ostalo na dužnosti i u Račanovo vrijeme. Možda je upravo u tome glavni problem. Hrvatska danas ima sudstvo koje je za Tuđmana politički i etnički očišćeno te napućeno političkim poslušnicima i mladim, neiskusnim kadrovima. Ako ništa drugo o pravosuđu ne zna, nova bi ministrica morala poznavati barem tu činjenicu. Ili, poput božice Justicije, i ona misli vagati pravdu povezanih očiju.