Slobodna Dalmacija: 29. 12. 2003.
UŽURBANE PRIPREME ZA NOVU STRUKTURU DRŽAVNE IZVRŠNE VLASTI
Stotinu pomoćnika ministara čeka na novi radni raspored
ZAGREB - Sanaderov kabinet užurbano priprema novu strukturu državne izvršne vlasti i popunjavanje kadrovske križaljke u njoj. Prema dostupnim informacijama, u Banskim dvorima neće biti radikalnih promjena u načinu rada Vlade.
Nova će Vlada zadržati tri od četiri postojeće koordinacije kao najvažnije tijelo Vlade. Njima će rukovoditi potpredsjednici Vlade, odnosno ministri.
Koordinacijom za društvene djelatnosti i ljudska prava ravnat će sigurno potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor, kandidati za šefa najvažnije koordinacije, one za gospodarstvo, za sada su drugi potpredsjednik Andrija Hebrang i ministar financija Ivan Šuker, koordinaciju za unutarnju politiku trebao bi voditi ministar obrane Berislav Rončević. Ukinut će se koordinacija za područje od posebne državne skrbi, a njezini poslovi će se preraspodijeliti u postojeće koordinacije.
Sjednice Vlade ostat će kao i do sada javne, s otvorenim dijelom, i zatvoreni dio sjednice na kojem će Vlada raditi bez prisutnosti javnosti.
U pripremi Vladinih sjednica očekuje se veća i djelotvornija pomoć državnih ureda, prije svega onoga za zakonodavstvo. Svim je uredima proširena djelatnost novim zakonskim rješenjima, a na čelo im dolaze državni tajnici. Proširene ovlasti tražit će i novo kadrovsko ekipiranje.
Poslovnikom Vlade odredit će se i položaj nabujale administracije, jer Vlada sad ima dvadesetak svojih ureda, desetak agencija, osam državnih upravnih organizacija, desetak zavoda i fondova, a zapošljavaju različit broj djelatnika, ovisno o djelokrugu rada.
Racionalizacija će svakako "pomesti" dio njih i pripojiti ih središnjem državnom Uredu za upravu.
Uz najavu da naće biti revanšizma, Sanaderov kabinet čeka osjetljiv posao rješavanja budućeg položaja pedesetak predstojnika, ravnatelja, predsjednika uprava i direktora, kako su titulirani čelnici postojećih Vladinih organizacija.
Tome treba dodati i čak devedesetak pomoćnika ministara koji čekaju na raspored u sada smanjenom broju ministarstava. Do sada je, naime, bilo pravilo da se na čelo svake uprave u ministarstvu imenuje pomoćnik ministra, pa se njihov broj kretao od 2-10 pomoćnika po pojedinome ministarstvu.
Premda su pomoćnici ministara imenovani kao stručne osobe, oni su u pravilu podlijegali reizboru s promjenom vlasti, kao imenovani dužnosnici.
Takva pozicija, pak, neminovno je vodila u stranačko zbrinjavanje zaslužnih kadrova, i to često mimo propisanih kriterija o godinama službe i stručnoj kvalifikaciji za najviša mjesta u državnoj upravi. Od te boljke nije imuna ni jedna vlast pa je tako bilo i s koalicijskom vladom Ivice Račana.
Slobodni prostor za dovođenje vlastitih ljudi od povjerenja Sanader će imati u formiranju Ureda premijera — najslabije karike Račanove vlade. Njegov nasljednik namjerava oformiti jak profesionalni tim stručnjaka koji bi operativno provodio politiku šefa Vlade. Umjesto jednog operativca na mjestu zamjenika premijera — Banskim dvorima bi u novom ustroju upravljao državni tajnik na čelu Ureda premijera, a savjetnici šefa Vlade postali bi koordinatori između ministara i užeg kabineta Vlade u kojem ostaju premijer i potpredsjednici Vlade.
Jačanje savjetničke pozicije može omogućiti novoj vladi veći utjecaj stručnjaka u kreiranju i provođenju odluka nego što je to moguće osigurati izborom ministara zadanih političkim odnosima čak i kada je vlada jednostranačka.
Za razliku od svoga prethodnika Sanader će Vladom vladati čvrstom rukom, sam određujući unutarhijerarhijske odnose, a njegovi suradnici ističu da za njihova šefa ne postoji riječ "nemoguće" nakon što se definiraju ciljevi i odrede zadaci.
Osjetljivost imenovanja novih ljudi uz velik broj političkih dužnosnika koji su funkciju preuzeli dolaskom koalicijske, sada bivše vlade — zahtijeva od nove vlade da što prije provede najavu premijera Sanadera o donošenju zakona o prijenosu vlasti.
O. RAMLJAK