Ministar vanjskih poslova Miomir Žužul uvjeren je da neće biti pojedinačnog ulaska u EU, odnosno da će Hrvatska, ako ne iskoristi šansu i pridruži se Bugarskoj i Rumunjskoj čiji je ulazak u Uniju najavljen za 2007. ili 2008. ostati na Balkanu čekajući da ostale susjedne zemlje dostignu razinu gospodarskog i društvenog razvoja da bi mogle postati članicama, a sudeći prema dosadašenjem iskustvu to će potrajati duže razdoblje

Dobivši mandat za sastav Vlade premijer Ivo Sanader kazao je kako će strateški cilj njegove Vlade biti povećanje životnog standarda građana te uključenje Hrvatske u Sjevernoatlantski savez (NATO) i Europsku uniju (EU). Da bi Hrvatska posta članicama ove dvije organizacije potrebno je da osim niza reformi, od pravosuđa, uprave, gospodarstva, ispuni i toliko puta spominjanje političke kriterije – punu suradnju s Međunarodnim kaznenim sudom za zločine počinjene na području bivše Jugolsavije, povratak izbjeglica i njihove imovine itd. Kao ključno pitanje nameće se suradnja s Hagom o čemu će ovisti i hoće li Velika Britanija i Nizozemska ratificirati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Hrvatske i EU. Premijer je najavio neke novine u odnosu prema Haškom tribunalu, a što će u praksi značiti njegova izjava da odnosi s Hagom više nisu političko, nego pravno pitanje, kao i da se on više time neće baviti pokazat će reakcija Vlade na dolazak novih optužnica.

U međunarodnoj zajednici ne skrivaju kako će prvi ispit za HDZ-ovu vladu biti upravo njeno ponašanje nakon što glavna tužiteljica Haškog tribunala Carla del Ponte dostavi nove optužnice, a one se, poručuju neslužbeno iz EU, mogu očekivati ubrzo, a najkasnije do proljeća kada bi se Europska komisija trebala očitovati hoće li Hrvatska dobiti status kandidata za članstvo u Uniji. Toga je svjestan i Sanader koji je u ustvrdio kako ne planira na sebe preuzeti odnose s Haagom naglasivši kako to pitanje treba depolitizirati i svesti u pravne okvire. Sanader je na pitanje kako će njegova Vlada postupiti prema zahtjevu zagrebačkog Općinskog suda da odvjetnicima haškog optuženika u bijegu, generala Ante Gotovine, dostavi tražene dokumente, ustvrdio da je Hrvatska pravna država i da će se Vlada ponašati sukladno zakonu. Iz ove izjave nije baš puno toga jasno kao ni iz nedavnog Sanaderovog gostovanja u Dnevniku plus HTV-a kada se novi premijer na izričito pitanje novinara hoće li poslati generala Antu Gotovinu i nove optuženike u Haag nije dao nedvosmislen odgovor. Istaknuo je, doduše, spremnost na punu suradnju i mogućnost ulaženja u pravne sporove sa Haškim tribunalom no, u slučaju da se ta sredstva iscrpe, izbjegao se jasno očitovati o slanju optuženika. No, preuzimanjem vlasti prostor za taktiziranje drastično se smanjio i od HDZ-a se sada očekuju konkretni potezi.

Postavljanjem Miomira Žužula za ministra vanjskih poslova nagađalo se da će se hrvatska vanjska politika više okrenuti SAD-u te da će on pokazati više sluha za njihove interese– potpisivanje ugovora o neizručenju američkih državljana Međunarodnom kaznenom sudu, ili pak slanju hrvatskih vojnih postrojbi u Irak. Žužul je u nastupnim intervjuima kazao kako neće biti posebnog priklanjanja SAD-u na uštrb odnosa s EU, ali je i napomenuo kako su dosadašnja iskustva tranzicijskih zemalja pokazala da su sve nove članice prvo ušle u NATO, a tek onda u EU. Sam je uvjeren da će tako biti i u slučaju Hrvatske, a kako Sjevernoatlantskim savezom i dalje »drmaju« Amerikanci za očekivati je da Hrvatska bude kooperativnija glede njihovih zahtjeva.

Žužul je uvjeren i da neće biti pojedinačnog ulaska u EU, odnosno da će Hrvatska, ako ne iskoristi šansu i pridruži se Bugarskoj i Rumunjskoj čiji je ulazak u Uniju najavljen za 2007. ili 2008. ostati na Balkanu čekajući da ostale susjedne zemlje dostignu razinu gospodarskog i društvenog razvoja da bi mogle postati članicama, a sudeći prema dosadašenjem iskustvu to će potrajati duže razdoblje.

Žužul smatra da je pred novom Vladom dosta posla no, da postavljeni cilj nije neizvediv. Na tom putu suradnja s Ministarstvom europskih integracija bit će jedan od ključnih preduvjeta. U nastupnom intervjuu, koji je dala upravo našem listu, ministrica europskih integracija Kolinda Grabar– Kitarović upravo je kao jedan od svojih prvih poteza najavila jaču suradnju s Ministarstvom vanjskih poslova s kojim će u međusobnoj koordinaciji intenzivirati diplomatske aktivnosti.

Ministrica je kazala kako između ta dva ministarstva ne smije postojati ikakva konkurencija. Pored toga najavila je i jačanje analitičke sastavnice MEI-a, odnosno strateška predviđanja i procjenu učinaka, kako bi se Hrvatska već sada mogla pripremiti na moguću problematiku, o tome kakva će biti naša pregovaračka pozicija, kakve probleme možemo očekivati, a u perspektivi i kakvi će biti učinci punopravnog članstva na društvo, državu i gospodarstvo u Hrvatskoj. Ovo je bitno kako bi Hrvatska kada jednom postane članica izbjegnula sudbinu mnogih tranzicijskih zemlja koje ulaze u Uniju, a koje su se toliko koncentrirale na sam postupak pristupanja da u trenutku kada postanu članicom Unije praktički ostanu bez stručnih kadrova u samoj državi. U MEI su najavili konstantno vođenje računa o obrazovanju i pripremi cijeloga sustava, ali i šire javnosti na čemu se i do sada radilo no na što će se u budućnosti još više staviti akcenat.