Novi list: 07. 01. 2004.
O NOVIM HAŠKIM POZIVIMA ZA SVJEDOČENJE I OPTUŽNICAMA MALO INFORMA
CIJAJarnjak strepi zbog iskaza Benka i Morića
Upravo iz svjedočenja bivših najbližih suradnika Ivana Jarnjaka – Marijana Benka i Joška Morića mogli bi se izvući detalji zanimljivi za utvrđivanje moguće zapovjedne odgovornosti bivšeg ministra unutarnjih po
slovaZAGREB – Iako mu nije upućen poziv ni kao haškom osumnjičeniku, ni kao svjedoku, Ivan Jarnjak ovih se dana užurbano konzultirao s premijerom Ivom Sanaderom najvjerojatnije o mogućem raspletu nakon što istražitelji ispitaju njegove bivše najbliže suradnike Marijana Benka, pomoćnika ministra unutarnjih poslova za krim-policiju i Joška Morića, pomoćnika za temeljnu policiju.
Naime, upravo iz Benkovog i Morićevog svjedočenja mogli bi se izvući detalji zanimljivi za utvrđivanje moguće zapovjedne odgovornosti bivšeg ministra unutarnjih poslova. Tim više što je upravo Jarnjak na konferenciji za novinare 8. kolovoza 1995. po završetku akcije »Oluja« zajamčio sigurnost na oslobođenim područjima.
Jarnjak jamčio sigurnost
– Svim ljudima koji pribivaju na oslobođenom prostoru, koji su ostali i koji će se vratiti, jamčimo osobnu i sigurnost njihove imovine te pravni i javni red, izjavio je tadašnji ministar unutarnjih poslova 8. kolovoza navečer na konferenciji za strane i domaće novinare o aktivnostima MUP-a na uspostavljanju ustavnog i pravnog poretka na oslobođenim područjima.
Jarnjak je tom prilikom naveo i kako je civilna policija prateći postrojbe HV i Specijalne policije MUP-a uspostavljala postaje temeljne i granične policije na oslobođenom području. Izvijestio je da je do tog dana uspostavljeno 12 policijskih postaja te sedam postaja granične policije, kao i da se dvije pripremaju za otvaranje.
Na pitanje hoće li se ljudi koji su pobjegli s tih područja sada, nakon uspostave hrvatskog ustavno-pravnog poretka, moći vratiti svojim domovima, ministar Jarnjak je odgovorio da su to građani i državljani Republike Hrvatske koji imaju pravo da se u svakom trenutku vrate u svoju domovinu Hrvatsku.
Masovni zločin u Boraku
Je li sve baš bilo tako i što su sve poduzimale temeljna i kriminalistička policija na oslobođenim područjima, haškim istražiteljima detaljnije bi trebali pojasniti Benko i Morić, svaki sa svog aspekta djelovanja.
Novinari koji su nakon »Oluje« pratili rad policije prisjećaju se kako su danima, pokušavajući doznati sankcionira li se očiti kriminal, opsjedali policijsku upravu u Kninu, ali i tadašnje vojno zapovjedništvo grada koje je vodio general Ivan Čermak. Čermak je tek šturo izjavio kako je navodni zločin počinjen nad civilima u selu Grubori 26. kolovoza 1995. godine bila »antiteroristička akcija«, dok je Jarnjak 18. listopada potvrdio da je u selu Gošići, zaselku Borak, izvršen masovni zločin 27. kolovoza.
Bivši Jarnjakovi suradnici i ljudi koji ga dobro poznaju tvrde ovih dana kako se zbog novih haških poziva u njega zapravo uvukao strah zbog čega je vrlo štur u komentarima o najavljenim svjedočenjima. Identično se ponašao i kad je Haag zatražio razgovore s Mladenom Markačem, bivšim pomoćnikom ministra unutarnjih poslova i Željkom Sačićem, ratnim zapovjednikom Stožera snaga specijalne policije.
Ana RAIĆ-KNEŽEVIĆ