Novi list: 07. 01. 2004.

HAŠKO TUŽITELJSTVO PROMIJENILO STAJALIŠTE ILI VLADA BLEFIRA?

ICTY šuti o predaji Gotovininih dokumenata

Je li je Carla del Ponte, kako se tvrdi iz Vladinih krugova, radikalno promijenila stav o predaji Gotovinih dokumenata zasad je tajna, jer je haška glasnogovornica ovih dana nedostupna

ZAGREB – Objašnjenje za navodnu promjenu stajališta haškog tužiteljstva oko predaje 77 dokumenata koje bi Vlada skoro trebala prepustiti braniteljskom timu generala Ante Gotovine još uvijek javnosti nije poznato, unatoč tvrdnjama glasnogovornice Florence Hartmann, koja je to najavila za ovaj ponedjeljak.

Hrvatska Vlada još uvijek nije u potpunosti objasnila kako je uspjela osigurati svojevrsnu potporu i suglasnost Carle del Ponte za predaju spisa, što tvrdi da je isposlovala, a čemu se Haško tužiteljstvo proteklih mjeseci žestoko protivilo. Ministar Andrija Hebrang to je objasnio dosta pojednostavljeno, tvrdeći da se Vlada postavila kao partner tužiteljstvu, te je na njihove argumente odgovorila protuargumentima. Poznajući dosadašnju praksu Carle del Ponte i haškog tužiteljstva ovo se objašnjenje čini prozaičnim. Pogotovo jer se iz visokopozicioniranih izvora doznaje da je prvo što je tužiteljstvo napravilo po inauguraciji nove Vlade bilo upozorenje da ne predaju niti jedan dokument Gotovininim odvjetnicima. Zašto je Carla del Ponte, kako se tvrdi iz Vladinih krugova, u tjedan dana napravila radikalan zaokret u stajalištima za sada je tajna, jer Florence Hartmann je protekla tri dana ponovno bila nedostupna.

Konfuziju oko objašnjenja dodatno komplicira i nova Vlada, koja je poprilično zatvorena i nedorečena oko kontakta s tužiteljstvom. Tako je i ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt kazala da se tek treba upoznati s haškom problematikom. U međuvremenu jedino dosadašnje objašnjenje dao je dr. Hebrang, čiji sektor djelovanja sigurno ne bi trebao pokrivati Haag. No, on je u radijskom razgovoru, pored objašnjenja odluke o predaji dokumenata, naveo da i bi za hrvatske zločine tijekom Oluje trebali suditi isključivo hrvatski sudovi, što se kosi s Ustavnim zakonom o suradnji s Haškim sudom.

S obzirom na takvu situaciju u dobro upućenim krugovima vlada uvjerenje da su samo dva moguća scenarija u peripetijama oko Gotovininih dokumenata. Prvi je da Vlada blefira, te da zapravo i nije dobila suglasnost Haaga za predaju dokumenata. To se ipak čini prenategnutim, pogotovo zbog predizbornih HDZ-ovih izjava o suradnji sa sudom. Drugi je scenarij da se za ovaj ustupak tužiteljstva moralo pristati na ogromnu protuuslugu, koja bi mogla biti povezana s novim optužnicama koje bi skoro mogle pogoditi hrvatske državljane.

D. RADALJAC