GUVERNER ŽELJKO ROHATINSKI S RAZLOGOM POTEGNUO TIGRA ZA REP

ZAGREB - Tvrdnja guvernera Hrvatske narodne banke Željka Rohatinskog da se vlasnička struktura hrvatskih banaka sasvim zgodno odražava i na hrvatski uvoz iz država iz kojih su vlasnici domaćih banaka, ima debelo utemeljenje u brojkama. Vlasnici najvećih hrvatskih banaka su iz Italije, Njemačke i Austrije, a Hrvatska najviše uvozi iz Italije, Njemačke i Austrije. U prvi jedanest mjeseci prošle godine Hrvatska je iz Italije uvezla robe u vrijednosti 15,3 milijardi kuna, vrijednost uvoza iz Njemačke je iznosila 13,3 milijardi kuna, a iz Austrije 5,3 milijardi kuna. Doduše, istine radi, treba reći i da Hrvatska najviše izvozi u Italiju, 10,2 milijardi kuna, potom u Bosnu i Herecegovinu, pet milijardi kuna, a zastim slijede Njemačka, 4,5 milijardi kuna i Austrija sa 2,9 milijardi kuna.

Rohatinski je svoju tvrdnju izrekao u kontekstu rasprave (u HTV-ovoj emisiji Forum) na temu zbog čega hrvatske banke odobravaju mnogo više kredita građanima nego domaćem gospodarstvu. Pritom je guverner naveo opravdanja bankara da hrvatsko gospodarstvo još nije spremno za jači investicijski ciklus, te dodao svoje tumačenje, mnogo bliže realnosti, prema kojem su kamate na kredite građanima dva do tri puta veće u Hrvatskoj nego u zemljama u kojima su matične banke hrvatskih banaka. Izričuči tvrdnju o korelaciji između vlasničke strukture banaka i zemalja iz kojih Hrvatska najviše uvozi. Rohatinski je naglasio kako će time izazvati prosvjede iz bankarskog lobija, ali činjenice su zbilja previše neumoljive. No, to samo znači da druge zemlje i krupni strani kapital sasvim ciljano dolazi u neku zemlju i da su po srijedi pomno razrađeni scenariji ekonomske ekspanzije na dostupna tržišta.

Nova Vlada Hrvatske će stoga morati, osim pokretanja domaćeg gospodarstva, pružiti svu potrebnu logističku podršku hrvatskim poduzetnicima za proboj na druga tržišta, kako bi se počeo smajivati vanjskotrgovinski deficit od 7,1 milijardu dolara, koji je za gotovo 1,5 milijardi dolara nadmašio vrijednost ukupnog robnog izvoza. Upravo o rješavanju tog strukturnog problema i smanjenju deficita državnog proračuna ovisi i stabilnost državnih financija u uvjetima visokog inozemnog duga, a dobrim dijelom će se na temelju njih mjeriti i ukupni gospodarski uspjeh Vlade HDZ-a.