Osim na talijanskom, engleskom i njemačkom, međunarodni uspjeh svoje prve vanjskopolitičke turneje poliglot Ivo Sanader iščitao je, prema vlastitom priznanju, iz još jednog govora, onoga tijela Romana Prodija. Premijer, doduše, nije javnosti preveo je li taj »body language« omalenog Talijana koji vodi Europu prepoznao u njegovom mahanju ručicama, nogicama, ili pak svim ekstremitetima, treptanju okicama u kojima se caklila šahovnica, ili možda u tapšanju sićušnim dlanovima po širokim dalmatinskim plećima i koljenima?

I dok Sanader ne preza niti od frenologije ne bi li mirakulom uveo Hrvatsku u EU još za svog mandata, parapsihološki i ini fenomeni šire se njegovim ministarstvima. Tako je stanoviti Stipe Čačija dobio predsjedničku mirovinu i postao doministrom policije iako je, zapostavivši državnu službu zbog uloge Sanaderovog tjelohranitelja u predizborno doba, zaslužio nečasan otpust iz vojske, kao i za trogodišnje nepojavljivanje na poslu te mnoge nečasne poslove za koje ga se sumnjiči. No Veliki je Tumač »body languagea« u svome »body guardu« pročitao izuzetnog profesionalca, koji će biti i odličan policajac, naravno ako je poštenje ono što toj profesiji najmanje treba.

Mentalni higijeničar hrvatske nacije i ministar zdravstva Andrija Hebrang poručio je pak pučanstvu, ni manje ni više, da će ga liječiti programom HDZ-a, odnosno ljudima sposobnima provoditi ga u djelo! Receptura je to protiv koje ne bi imao ništa niti čuveni dr. Mengele, onaj koji je »provođenjem u djelo« nacionalsocijalističke zdravstvene politike stvarao od svojih pacijenata arijevce usađujući im plave oči. Istodobno, njegov vanjskopolitički kolega Miomir Žužul po »krvnom principu« priprema čistku »Račanovih ambasadora«. Kao prva žrtva pada Celestin Sardelić, veleposlanik u Ljubljani, čovjek koji se nemalo puta našao u nezavidnoj ulozi za svog mandata i koji nije na usluzi bio samo hrvatskim političarima kada bi dolazili u Sloveniju, već je otvarao vrata i običnim novinarima, onima kojima se danas Žužul usuđuje prijetiti i vrijeđati ih kao što to novinari već pamte iz najgorih Tuđmanovih vremena.

I tako, ponešto iz govora tijela, ponešto iz oblika lubanja, a ponajviše iz riječi i djela Sanaderove ekipe već se sada može zaključiti da se iza njezinog liftinga u operacijskoj dvorani dr. Šeksa i dr. Glavaša, u režiji »Borbaš securityja«, na takozvanom prijelomnom saboru stranke, nije dogodila nikakva bitna promjena. Nekoliko tumora je uklonjeno, no iza osmijeha zategnutoga lica metastaze nisu nestale. Kao što su nekada Tuđmanovi vrtlari postajali pukovnici i političari, tako danas Sanaderovi čuvari ulaze u ministarstva. Kao što su nekada Tuđmanovi doktori bulaznili o šiljastim glavama, tako danas Sanaderovi tvrde da »zdravstvo trebaju voditi ljudi spremni provoditi program HDZ-a«. Kao što su se nekada smjenjivali nacionalno i stranački nepoželjni i nepoćudni, smjenjuje se i sada, kao što se nekada prijetilo slobodi javne riječi, čini joj se to i danas.