Slobodna Dalmacija: 18. 01. 2004.
PREDSJEDNIK MEĐUNARODNOG KAZNENOG SUDA U DIPLOMATSKOJ OFENZIVI U WASHINGTONU
ICC ne ugrožava SAD
WASHINGTON - Prvi stalni Međunarodni kazneni sud (ICC) do sada je dobio na stotine pritužbi, ali je većina neprihvatljiva jer ne spadaju u nadležnost Suda, rekao je u Washingtonu predsjednik ICC-a Philippe Kirsch. Kirsch boravi u višednevnom posjetu Sjedinjenim Državama, koje ne priznaju ICC, na poziv nekoliko organizacija da bi, kako je rekao, objasnio što
je ICC i čime se bavi, a ne da bi ga propagirao.Govoreći u institutu Vijeća za međunarodne odnose Kirsch je kazao kako je ICC do sada primio 715 pritužbi različitih, većinom nevladinih organizacija. Većinu ovih pritužbi ICC ne može prihvatiti i početi eventualnu istragu, jer se ili ne tiču zločina kojima se Sud bavi, ili su počinjeni prije srpnja 2002. od kada je Sud nadležan ili se pritužbe tiču situacija u koje su umiješane države koje nisu stranke Suda, naveo je on.
Kirsch je rekao kako je bilo prijava koje se tiču iračkog sukoba, ali ih ICC ne može prihvatiti jer ni SAD ni Irak nisu stranke Suda pa ICC nije nadležan. Kazao je kako tužitelj ICC-a razmatra pritužbu o zločinima počinjenim u Demokratskoj Republici Kongo kako bi vidio ima li dovoljno materijala za pokretanje istrage te da razmatra još tri ili četiri situacije.
ICC je inauguriran u veljači prošle godine u Den Haagu kao prvi stalni Međunarodni kazneni sud nadležan za najteže zločine genocida, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine. Tada je za predsjednika Suda izabran kanadski sudac Kirsch. Sud nema primat nad nacionalnim sudovima i sudit će samo u slučajevima u kojima države ne mogu ili neće progoniti zločine.
"ICC će intervenirati samo ako država ne želi ili to ne može učiniti", rekao je Kirsch. Objašnjavajući te slučajeve, on je rekao da država nije u mogućnosti u slučaju ako pravosudni sustav na razini države doživi propast kao na primjer u Somaliji. Nespremnost znači da zemlja stvarno ne postupa na način koji će voditi utvrđivanju krivnje ili nedužnosti kao što je bio slučaj u bivšoj Jugoslaviji, gdje sudstvo nije bilo neovisno, nego ga je kontrolirala vlada koja je imala svoje ciljeve. Sud je nadležan samo za zločine počinjene nakon 1. srpnja 2002., kada je Rimski statut o osnutku ICC-a stupio na snagu.
Glavni protivnik uspostave suda bio je SAD, navodeći kao razlog da strahuje od politički motiviranih progona Amerikanaca. Zemlje koje su ratificirale Rimski statut mogu Sudu izručiti svoje ili strane državljane koji su počinili zločin na njihovu teritoriju što navodi SAD da nastoji potpisati bilateralne sporazume s pojedinim zemljama o izuzeću američkih državljana od izručenja.
Kirsch je odbacio mogućnost da ICC i njegovi suci mogu djelovati motivirani politički od čega strahuju Sjedinjene Države. On je naglasio kako ICC djeluje prema svom statutu te da nad njim kontrolu ima skupština zemalja stranaka koja može smjenjivati suce i tužitelja, a da Vijeće sigurnosti UN-a ima mogućnost na godinu dana odgoditi proces ako to smatra potrebnim.
Odgovarajući na pitanje da li postojanje ICC-a može odvratiti države od moguće intervencije iz humanitarnih razloga, jer bi mogle biti izložene progonu, Kirsch je rekao da je Sud zainteresiran samo za ratne zločine koji bi se pri tome mogli počiniti. Kirsch je kazao kako se ICC neće moći baviti s više od 2-3 slučaja istodobno.
Naveo je da će proračun Suda, koji se još uvijek oprema, u 2004. biti 60 milijuna dolara, a plaćaju ga zemlje stranke Suda.