BRUXELLES, 19. siječnja (Od Vjesnikove dopisnice) - Građani velike Europe pokazivat će putovnice na graničnim prijelazima sve do 2007. godine kada bi se schengenski režim trebao aplicirati i u deset novih članica Unije. Razlog kašnjenju Schengena za proširenjem je gradnja zajedničkog sustava razmjene informacija koji bi mogao proraditi tek u 2007. godini ili 12 godina nakon ukidanja graničnih kontrola u »starome« Schengenu.

Srednjoročna je investicija teška 960 milijuna eura iz proračuna Unije, a glavnina sredstava plasirana je na ono što će, u ne tako dalekoj budućnosti, tvoriti granice velike Europe prema svojim »novim susjedima«, dakle društvu specijalnih prijatelja s kojima će Unija dijeliti »sve osim institucija« i, naravno, nenadziranog, slobodnog, neograničenog protoka ljudi.

EU je također značajno ulagala i ulaže u poboljšanje kvalitete graničnog nadzora na prostoru zapadnog Balkana, kako bi sprječavala podzemne aktivnosti krijumčara drogama, oružjem, ljudima, pogotovo ilegalcima za EU. Naravno, granice prema budućim članicama EU, onima koje će sutradan, u nekim boljim integracijskim vremenima krenuti putem sadašnjih pristupajućih država, jesu ojačane no, ne toliko da bi nalikovale pravome schengenskom zidu u svom najboljem izdanju, onome poljskom prema istočnim stranama.

Primjer dugoročnog (domaćinskog) razmišljanja EU možda je Unijin tretman slovensko-hrvatske granice. Unija je na summitu proširenja u Kopenhagenu u prosincu 2002. godine odbacila slovenske zahtjeve za visokim iznosima potpore utvrđivanju granice prema susjedu - stvar koju od EU nije tražila druga buduća EU članica - susjeda Hrvatske, Mađarska. Schengen zaista postaje tvrđavom. U Rusiji su stoga nedavno otvoreno prigovarali kako Unija umjesto srušene »željezne zavjese« i simbola joj Berlinskog zida sada podiže novi, schengenski. Kritike su doživjele vrhunac kada je ruski predsjednik nakon susreta sa galantnim predsjedavajućim talijanskim domaćinom shvatio da ipak neće biti kako mu Berlusconi obećava i da će vize za građane Rusije preživjeti sva otopljavanja i izraze dobrosusjedstva.

»Prislijeni smo na prilagođavanje jer će organizirani kriminal biti još efikasniji«, prognozira Europolov direktor Juergen Storbeck. Prognoza se temelji na procjeni drugog pravca promjene, po kome se organizirani kriminal u toj proširenoj Europi »neće transformirati već intenzivirati«. Krivotvoreni euri i sintetičke droge produkti su, očekuje Europol, koji će sve više koristiti prednosti skandinavskog punog uključivanja u Schengen i preko novih EU članica na Baltiku pridonositi širenju biznisa na ostatak Unije, bilo one schengenske, bilo cijele velike Europe.

Zemlje srednje Europe u EU će uvesti tradicije šverca oružjem, ljudima i preprodaje ukradenih automobila. Europol se, zanimljivo je, nije bavio suprotnim trendovima, odgovorima što će podzemlje »stare« Europe unijeti kolegama u novoj... Od ukidanja granica krupni kriminal neće se okoristiti u mjeri u kojoj će beneficije izvlačiti sitni prijestupnici. Stoga će sustav razmjene informacija biti od presudne važnosti za cijeli ovaj prostor. Prema profesoru međunarodnog prava s tilburškog sveučilišta Cirielu Fijnoutu, uvjet uspješne borbe s podzemljem je i stvaranje pan-europske obavještajne službe što, opet, neće ići tako lako, među ostalim i stoga što je prisutan zamjetan otpor ideji, pogotovo u zemljama čije su razgranate tajne službe u prošlim vremenima predstavljale krunu zaštite interesa državnog vrha.