Vjesnik: 30. 01. 2004.

Pokušava li Šuker optužbama o zatajenom deficitu stvoriti Vladi alibi za MMF

ZAGREB, 29. siječnja – Premijer Ivo Sanader ponovio je i u srijedu tvrdnju da je Račanova vlada na njegovu prebacila svu silu troškova iz prošle godine ne bi li statistički »zakamuflirala« stvarno stanje manjka koji ostavlja u državnoj blagajni. O tome je u četvrtak Sanader drugi put razgovarao sa svojim prethodnikom Ivicom Račanom.

Najveće financijske dubioze, tvrdi nova vlada, stvorio je Čačić. Najviše se govori o prekoračenju prošlogodišnjeg proračuna zbog gradnje autocesta sa čak 1,6 milijardi kuna, s time da je u završnici mandata Račanove vlade prošla i HAC-ova odluka da će se 1,1 milijarda računa za obavljene radove platiti u 2004. godini. Nakon prvog sastanka sa Sanaderom o rezultatima primopredaje vlasti, Račan je već ustvrdio da to ne bi smio biti problem jer je riječ o radovima koji su ionako bili predviđeni za ovu godinu, ali su obavljeni ranije.

Nova vlada Čačiću na dušu stavlja i prekoračenje lanjskog troškovnika obnove zbog kojeg je Račanova vlada ovlastila HBOR da umjesto države plati oko 1,6 milijardi kuna računa. No, i taj će kredit dospjeti na naplatu, upozorava Šuker, koji je na Vladinoj sjednici jasno poručio da toliko prenesenih minusa iz prošle godine izravno ugrožava odnosno financijski ograničava ostvarenje programa na temelju kojih je HDZ dobio izbore.

Na prošlotjednoj Vladinoj sjednici ministar financija Ivan Šuker izrazio je zabrinutost i zbog obećanja Račanove vlade sindikatima državnih službenika da će u travnju početi pregovori o povećanju osnovice plaća već od srpnja, a s druge strane, primjerice u MORH-u, nije provedeno planirano smanjenje broja zaposlenih pa u MORH-u i dalje plaću zarađuje čak 5000 ljudi više.

Među ministrima najviše primjedbi na ostavštinu prethodnika ima ministar zdravstva Andrija Hebrang, koji tvrdi da je naslijedio oko 7,5 milijardi duga, iako priznaje da je, kao što tvrde njegovi prethodnici, doista neplaćeno oko milijardu i pol računa koji su već trebali biti plaćeni. Golema razlika između tih brojki rezultat je Hebrangove računice u kojoj naslijeđenim dugom smatra i kredite koji će na naplatu doći 2008. te neke druge obveze zdravstva koje u ovoj godini neće morati platiti.

Bivši ministar financija Mato Crkvenac u srijedu je u Saboru ponovio tvrdnju da prekoračenja u cestogradnji, obnovi i u zdravstvu, o kojima govore Šuker i Hebrang, nisu dokazani. Posebno mu smeta Šukerova tvrdnja da je prebacujući troškove na ovu godinu Račanova vlada prikrila proračunski deficit. On bi, tvrdi Šuker, kada bi se sve prebačeno na 2004. uredno popisalo, u godini 2003. bio iznosio 13,03 milijarde kuna, odnosno 6,86 posto bruto domaćeg proizvoda, a ne bi bio 4,5 posto BDP-a kao što je bilo upisano u planove Račanove vlade.

Crkvenac tvrdi da se radi o napuhavanju »tobožnjih deficita« što Hrvatskoj čini veliku štetu. Inače, neki su nezavisni ekonomisti početkom 2003. tvrdili da će deficit u posljednjoj godini trećesiječanjske vlade biti čak oko osam posto. Račanova je vlada s nemalo ponosa govorila o tome da je proračunski deficit svela na 5,4 posto, a od vlasti se oprostila uz tvrdnju da bi nova vlada u ovoj godini deficit mogla svesti ispod maastrichtskih tri posto.

Iako se nedoumice glede stvarnog stanja stvari u primopredaji vlasti uglavnom tumače kao pokušaj Sanaderove vlasti da si unaprijed osigura alibi za eventualne neuspjehe, sasvim je izvjesno da je dobar dio te polemike usmjeren i prema MMF-u, o čijoj ocjeni Hrvatske uvelike ovisi njezin financijski rejting. Prema informacijama iz dobro upućenih krugova, Šuker tako i za svoju vladu pokušava ishoditi »gledanje kroz prste« kad je riječ o knjiženju državnih troškova, jer smatra da je MMF jako dobro znao što i kako knjiži Račanova vlada i koliki je stvarni deficit.

Sanja Kapetanić